Zakon o prekršajima ukratko: prekršajni nalog, rokovi, žalba, zastarelost
Zakon o prekršajima Srbija: važeći tekst, prekršajni nalog i plaćanje polovine kazne u 8 dana, zahtev za sudsko odlučivanje, žalba, zastarelost, registar kazni.
Šta uređuje Zakon o prekršajima i na koga se primenjuje
Zakon o prekršajima je opšti propis prekršajnog prava: određuje šta je prekršaj, ko za njega odgovara, koje sankcije postoje i u kojim granicama, kako teče postupak pred prekršajnim sudom, kako se izdaje i osporava prekršajni nalog i kako se izvršavaju izrečene kazne. Prekršaj je protivpravno delo koje je zakonom ili drugim propisom nadležnog organa određeno kao prekršaj i za koje je propisana prekršajna sankcija (čl. 2). Sami prekršaji nisu u ovom zakonu, nego u posebnim propisima: Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima, Zakonu o javnom redu i miru, poreskim, carinskim i komunalnim propisima, odlukama skupština opština i gradova. Zakon o prekršajima daje zajednička pravila po kojima se svi ti prekršaji utvrđuju i kažnjavaju.
Zvanični citat glasi: Zakon o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013, 13/2016, 98/2016 - odluka US, 91/2019, 91/2019 - dr. zakon i 112/2022 - odluka US). Zakon se primenjuje od 1. marta 2014. godine (čl. 343). Primenjuje se na fizička lica, preduzetnike, pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu, i na maloletnike po posebnim pravilima.
Za građanina su u praksi važna tri susreta sa ovim zakonom: prekršajni nalog koji policija ili komunalna inspekcija uruči na licu mesta ili pošalje poštom, poziv prekršajnog suda po zahtevu za pokretanje postupka, i pitanje šta se dešava kad kazna nije plaćena. Tim redom je i raspoređen ovaj tekst.
Kako je zakon strukturisan
Zakon se može čitati kao četiri celine:
- Materijalne odredbe (čl. 1-85): pojam prekršaja, odgovornost fizičkih i pravnih lica, vrste i granice sankcija, odmeravanje kazne, zastarelost
- Prekršajni postupak (čl. 86 i dalje): nadležnost sudova, stranke i branilac, dokazi, zahtev za pokretanje postupka, prekršajni nalog (čl. 168-178), tok postupka, presuda, žalba (čl. 258 i dalje) i vanredni pravni lekovi
- Izvršenje odluka (čl. 307-323): kad odluka postaje izvršna, zamena neplaćene kazne, prinudna naplata
- Registri (čl. 324-336): Registar sankcija i Registar neplaćenih novčanih kazni i drugih novčanih iznosa
Odredbe Zakona o prekršajima koje se najčešće traže
Vrste sankcija (čl. 32-52). Prekršajne sankcije su kazne, kazneni poeni, opomena, zaštitne mere i vaspitne mere (čl. 32). Kazne su zatvor, novčana kazna i rad u javnom interesu (čl. 33). Zatvor može trajati od jednog do 60 dana (čl. 37). Novčana kazna se propisuje u rasponu ili u fiksnom iznosu: za fizičko i odgovorno lice od 5.000 do 150.000 dinara, za preduzetnika od 10.000 do 500.000, za pravno lice od 50.000 do 2.000.000; fiksni iznosi idu od 1.000 do 50.000 dinara za fizičko lice, od 5.000 do 150.000 za preduzetnika i od 10.000 do 300.000 za pravno lice (čl. 39 st. 1 i 2). Opštinske i gradske odluke mogu propisati samo fiksne kazne (čl. 39 st. 3). Kazneni poeni, od 1 do 25, propisuju se samo za prekršaje iz oblasti bezbednosti saobraćaja (čl. 48). Umesto novčane kazne može se izreći opomena kad okolnosti znatno umanjuju odgovornost učinioca ili kad je on posle pokretanja postupka ispunio obavezu, odnosno nadoknadio štetu (čl. 50). Zaštitne mere obuhvataju, među ostalim, oduzimanje predmeta, zabranu vršenja određenih delatnosti, zabranu upravljanja motornim vozilom i udaljenje stranca (čl. 52).
Ko izriče sankcije (čl. 87 i 88). Prekršajnu sankciju može izreći samo nadležni sud, a izuzetak je novčana kazna koju prekršajnim nalogom izriče ovlašćeni organ ili ovlašćeno lice (čl. 87). Postupak se pokreće zahtevom ovlašćenog organa ili oštećenog ili izdavanjem prekršajnog naloga (čl. 88). Podnosilac zahteva nosi teret dokazivanja obeležja prekršaja i odgovornosti (čl. 89 st. 2).
Nadležnost i branilac (čl. 93, 100, 102 i 118). Prekršajni postupak u prvom stepenu vode prekršajni sudovi, u drugom stepenu drugostepeni prekršajni sud (čl. 100), koji se po Zakonu o uređenju sudova zove Prekršajni apelacioni sud i odlučuje o žalbama na odluke prekršajnih sudova (čl. 30 tog zakona). U prvom stepenu sudi sudija pojedinac, u drugom veće od troje sudija (čl. 102). Okrivljeni se može braniti sam ili uz branioca po sopstvenom izboru (čl. 93 st. 3 i 118 st. 4), a branilac može biti advokat ili advokatski pripravnik (čl. 119).
Rok za plaćanje i plaćanje u ratama (čl. 40). U presudi i prekršajnom nalogu određuje se rok plaćanja koji ne može biti duži od 15 dana od pravnosnažnosti presude, odnosno od dostavljanja drugostepene presude ako je bila žalba, odnosno osam dana od uručenja prekršajnog naloga. Sud može u opravdanim slučajevima dozvoliti plaćanje u ratama najduže šest meseci, pod uslovom da su plaćeni troškovi postupka; protiv tog rešenja nema žalbe.
Zamena neplaćene kazne (čl. 41). Neplaćenu novčanu kaznu fizičkog lica, preduzetnika ili odgovornog lica sud može zameniti zatvorom, tako da se za svakih započetih 1.000 dinara određuje jedan dan zatvora, ne kraće od jednog ni duže od 60 dana; zajedno sa izrečenim zatvorom najviše 90 dana. Umesto zatvora sud može odrediti rad u javnom interesu, gde osam sati rada zamenjuje jedan dan zatvora, najviše 360 sati. Ako kažnjeno lice posle odluke o zameni plati kaznu, zatvor ili rad se ne izvršavaju. Zamena nije dozvoljena za maloletnike i pravna lica, čije se kazne naplaćuju prinudno.
Žalba (čl. 258-263). Žalba se podnosi u roku od osam dana od dostavljanja presude ili rešenja, sudu koji je odluku doneo (čl. 258). Mogu je izjaviti okrivljeni, branilac i podnosilac zahteva (čl. 259). Blagovremena žalba odlaže izvršenje, osim kad zakon drugačije određuje (čl. 260). Osnovi su bitna povreda odredaba postupka, povreda materijalnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i odluka o sankciji (čl. 263).
Zakon o prekršajima: prekršajni nalog
Prekršajni nalog je najčešći način na koji građani dolaze u dodir sa ovim zakonom, jer se u saobraćaju i komunalnim prekršajima kazna po pravilu izriče bez suda. Pravila su u čl. 168-178.
Nalog se izdaje samo kad je za prekršaj propisana isključivo novčana kazna u fiksnom iznosu; za svakog učinioca izdaje se poseban nalog, a maloletniku se ne može izdati (čl. 168). Osnov za izdavanje je neposredno opažanje ovlašćenog lica, podatak iz uređaja za nadzor ili merenje ili inspekcijski pregled (čl. 169). Nalog mora da sadrži podatke o organu i učiniocu, opis prekršaja, iznos kazne i uputstvo za plaćanje, a može se izdati i u elektronskom obliku (čl. 170). Obavezno sadrži i upozorenje o tome šta učinilac može da uradi i šta se dešava ako ne uradi ništa (čl. 171). Original se uručuje učiniocu, koji potpisom potvrđuje prijem; ako nije prisutan, nalog se dostavlja poštom ili kurirom (čl. 172).
Od dana prijema teče rok od osam dana. Ko u tom roku plati polovinu izrečene kazne, oslobađa se plaćanja druge polovine i stvar je završena (čl. 173 st. 1). Ko ne plati i ne podnese zahtev za sudsko odlučivanje, od devetog dana duguje pun iznos: nalog postaje konačan i izvršan (čl. 173 st. 2 i 3, čl. 307 st. 3), a kazna se naplaćuje prinudno uz troškove izvršenja. Pun iznos može se platiti i naknadno, dok prinudna naplata ne počne.
Ko osporava nalog, podnosi zahtev za sudsko odlučivanje: potpisani prekršajni nalog predaje nadležnom prekršajnom sudu, lično ili poštom, u roku od osam dana (čl. 174). Time nalog gubi dejstvo i počinje redovan postupak pred sudom, u kome organ koji je nalog izdao dostavlja dokaze (čl. 177). Ako sud utvrdi odgovornost, plaća se pun iznos kazne i troškovi postupka (čl. 174 st. 4). Zahtev se može povući do početka prvog ročišta, a neopravdano nedolaženje na ročište smatra se povlačenjem (čl. 175). Neblagovremen ili nepotpisan zahtev sud odbacuje rešenjem, protiv kojeg se može izjaviti žalba u roku od osam dana, ali ona ne zadržava izvršenje (čl. 176). Lice bez prebivališta u Srbiji plaća kaznu odmah, a ako ne plati, smatra se da je zatražilo sudsko odlučivanje i dovodi se pred sud (čl. 178).
Zastarelost prekršaja
Pokretanje i vođenje prekršajnog postupka zastareva kad protekne jedna godina od dana kad je prekršaj učinjen (čl. 84 st. 1). Rok ne teče dok se postupak po zakonu ne može preduzeti (st. 2), prekida ga svaka procesna radnja nadležnog suda i posle prekida teče iznova (st. 3 i 4), ali u svakom slučaju zastarelost nastupa posle dvostrukog zakonskog roka, dakle posle dve godine (st. 7). Za prekršaje iz oblasti carina, javnih prihoda, javnih nabavki, životne sredine, borbe protiv korupcije i vazdušnog saobraćaja posebni zakoni mogu propisati duži rok, ali ne duži od pet godina (st. 5 i 6). Ista pravila važe i za izdavanje prekršajnog naloga (st. 8).
Izrečena kazna i zaštitna mera ne mogu se izvršiti kad od pravnosnažnosti presude protekne jedna godina, a apsolutno posle dvostrukog roka (čl. 85). Praktično: nalog iz saobraćaja za koji sud ni organ više od godinu dana nisu preduzeli nijednu radnju je zastareo, ali svaka radnja suda u međuvremenu vraća rok na početak, do granice od dve godine.
Izvršenje i registri
Odluka se izvršava kad postane pravnosnažna; prekršajni nalog postaje izvršan protekom osam dana od uručenja, a presuda se prinudno izvršava posle isteka roka za plaćanje, po pravilu 15 dana od pravnosnažnosti (čl. 307). Izvršenje sprovodi prekršajni sud koji je kaznu izrekao, odnosno sud na čijem je području izdat nalog (čl. 314). Sud bira između zamene kazne zatvorom ili radom u javnom interesu i prinudne naplate, prema celishodnosti i efikasnosti (čl. 314 i 315). Prinudna naplata ide sa računa dužnika, iz zarade ili prodajom pokretnih i nepokretnih stvari (čl. 318-321). Protiv rešenja o prinudnoj naplati može se podneti prigovor u roku od tri dana, koji ne odlaže izvršenje (čl. 317).
Registar sankcija se vodi na centralnom elektronskom nosaču podataka pri ministarstvu nadležnom za pravosuđe (čl. 325); upis vrši sud odmah po pravnosnažnosti (čl. 328), a sankcija se briše ako lice za četiri godine ne učini novi prekršaj, opomena posle godinu dana (čl. 329). Registar neplaćenih novčanih kazni i drugih novčanih iznosa služi efikasnijoj naplati (čl. 331); upis se vrši po isteku roka za dobrovoljno plaćanje (čl. 333), a brisanje odmah posle plaćanja, posle izvršene zamene kazne ili protekom četiri godine od pravnosnažnosti (čl. 334). Izvod iz registra može se tražiti od bilo kog prekršajnog suda (čl. 335). Odredba čl. 336, koja je upisanim licima uskraćivala vozačku dozvolu, saobraćajnu dozvolu, tablice i registracionu nalepnicu dok ne plate dug, prestala je da važi odlukom Ustavnog suda („Sl. glasnik RS“, br. 98/2016).
Odnos prekršaja i krivičnog dela
Za isti događaj može postojati i prekršajna i krivična odgovornost, na primer u saobraćajnoj nezgodi, gde težina povrede određuje da li se stvar vodi kao prekršaj ili kao krivično delo. Krivična dela su u Krivičnom zakoniku i o njima odlučuju sudovi opšte nadležnosti po Zakoniku o krivičnom postupku, sa težim sankcijama i učešćem javnog tužioca. Razlika između te dve oblasti i prvi koraci kad vas pozove policija ili kad stigne prijava opisani su na stranama Krivični zakonik, Krivično pravo i Saobraćajna nezgoda, šta da radim.
Da li postoji novi Zakon o prekršajima 2025. ili 2026. godine
Ne. Važi zakon iz 2013. godine, koji se primenjuje od 1. marta 2014. godine, sa izmenama iz 2016. godine (br. 13/2016), koje su, među ostalim, preuredile Registar neplaćenih novčanih kazni, dopunama iz 2019. godine (br. 91/2019) i dve odluke Ustavnog suda. Odluka objavljena u br. 98/2016 ukinula je čl. 336 o posledicama upisa u registar. Druga odluka Ustavnog suda objavljena je u br. 112/2022. Novi zakon nije usvojen do oktobra 2026.
Gde pročitati zvanični tekst
Zvanični prečišćeni tekst dostupan je u Pravno-informacionom sistemu Republike Srbije: Zakon o prekršajima na pravno-informacioni-sistem.rs. Za nadležnost sudova proverite Zakon o uređenju sudova, a za konkretne prekršaje i iznose kazni poseban zakon na koji se nalog ili zahtev poziva, najčešće Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima.
Izvori
- Zakon o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013, 13/2016, 98/2016 - odluka US, 91/2019, 91/2019 - dr. zakon i 112/2022 - odluka US)
- Zakon o uređenju sudova („Sl. glasnik RS“, br. 10/2023), čl. 29 i 30
- Prekršajni apelacioni sud
- Krivični zakonik („Sl. glasnik RS“, br. 85/2005 ... 94/2024 i 63/2026)
Šta da uradite
- Prekršaj je protivpravno delo koje je zakonom ili drugim propisom određeno kao prekršaj i za koje je propisana prekršajna sankcija (čl. 2).
- Sankcije su kazne (zatvor, novčana kazna, rad u javnom interesu), kazneni poeni, opomena, zaštitne mere i vaspitne mere za maloletnike (čl. 32 i 33); zatvor traje od jednog do 60 dana (čl. 37).
- Novčana kazna za fizičko lice po pravilu iznosi od 5.000 do 150.000 dinara, a kad je propisana u fiksnom iznosu od 1.000 do 50.000 dinara (čl. 39).
- Prekršajni nalog se izdaje samo za prekršaje za koje je propisana isključivo novčana kazna u fiksnom iznosu, na osnovu neposrednog opažanja, uređaja za nadzor ili inspekcijskog pregleda (čl. 168 i 169).
- Ko u roku od osam dana od prijema naloga plati polovinu izrečene kazne, oslobađa se plaćanja druge polovine (čl. 173).
- Ko smatra da prekršaj nije učinio, u istom roku od osam dana podnosi potpisani nalog sudu kao zahtev za sudsko odlučivanje; ako ne učini ni jedno ni drugo, nalog postaje konačan i izvršan, a kazna se duguje u punom iznosu (čl. 173 i 174).
- Prekršajni postupak u prvom stepenu vode prekršajni sudovi, sudija pojedinac; o žalbi odlučuje Prekršajni apelacioni sud u veću od troje sudija (čl. 100 i 102 Zakona o prekršajima, čl. 30 Zakona o uređenju sudova).
- Teret dokazivanja je na podnosiocu zahteva, a okrivljeni se može braniti sam ili uz branioca (čl. 89 i 93).
- Žalba na presudu izjavljuje se u roku od osam dana od dostavljanja i po pravilu odlaže izvršenje (čl. 258 i 260).
- Pokretanje i vođenje postupka zastareva za godinu dana od izvršenja prekršaja, a izvršenje kazne za godinu dana od pravnosnažnosti; apsolutna zastarelost nastupa posle dvostrukog vremena (čl. 84 i 85).
- Neplaćena novčana kazna može se zameniti zatvorom (1.000 dinara za jedan dan, najviše 60 dana) ili radom u javnom interesu, ili prinudno naplatiti; dužnik se upisuje u Registar neplaćenih novčanih kazni (čl. 41, 314 i 331-334).
Pitanja i odgovori
Koji Zakon o prekršajima važi 2025. i 2026. godine?
Važi Zakon o prekršajima iz 2013. godine („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013), koji se primenjuje od 1. marta 2014. godine, sa izmenama iz 2016. godine (br. 13/2016), odlukom Ustavnog suda iz 2016. godine (br. 98/2016), dopunama iz 2019. godine (br. 91/2019) i odlukom Ustavnog suda iz 2022. godine (br. 112/2022). Odluka Ustavnog suda iz 2016. godine ukinula je čl. 336, koji je licima upisanim u registar neplaćenih kazni zabranjivao izdavanje vozačke dozvole i registraciju vozila dok ne plate kaznu. Novi zakon o prekršajima nije usvojen do oktobra 2026.
Dobio sam prekršajni nalog. Šta mogu da uradim i u kom roku?
Postoje tri mogućnosti i sve se računaju od dana prijema naloga. Prva: ako prihvatate odgovornost, u roku od osam dana platite polovinu izrečene kazne i time ste oslobođeni druge polovine (čl. 173 st. 1). Druga: ako smatrate da niste učinili prekršaj ili da nalog nije ispravan, u roku od osam dana podnesete potpisani nalog nadležnom prekršajnom sudu, lično ili poštom, kao zahtev za sudsko odlučivanje (čl. 174); ako sud utvrdi odgovornost, kazna se plaća u punom iznosu zajedno sa troškovima postupka. Treća: ako ne uradite ništa, posle osam dana nalog postaje konačan i izvršan, a kazna se duguje u punom iznosu i naplaćuje prinudno (čl. 173 st. 2 i 3). Nalog mora da sadrži upozorenje o svim ovim mogućnostima (čl. 171).
Da li zahtev za sudsko odlučivanje može da mi donese veću kaznu?
Zahtev se podnosi tako što se potpisani prekršajni nalog preda sudu u roku od osam dana (čl. 174). Zahtev može da se povuče do početka prvog ročišta, a neopravdano nedolaženje na ročište smatra se povlačenjem, posle čega nalog postaje konačan (čl. 175). Ako sud utvrdi odgovornost, okrivljeni plaća pun iznos kazne iz naloga i troškove postupka (čl. 174 st. 4), dakle gubi se pogodnost plaćanja polovine. Neblagovremen ili nepotpisan zahtev sud odbacuje rešenjem, protiv kojeg je dozvoljena žalba u roku od osam dana (čl. 176). Zahtev u svakom slučaju ima smisla kad postoji realan razlog za osporavanje: pogrešno utvrđen učinilac, zastarelost, nalog izdat za prekršaj za koji nije propisana fiksna kazna.
Kada prekršaj zastareva?
Prekršajni postupak ne može da se pokrene ni vodi kad protekne jedna godina od dana kad je prekršaj učinjen (čl. 84 st. 1). Zastarelost prekida svaka procesna radnja suda, a posle prekida teče iznova; u svakom slučaju nastupa kad protekne dva puta onoliko vremena koliko zakon propisuje, dakle dve godine (čl. 84 st. 3, 4 i 7). Posebnim zakonom može se propisati duži rok, ali ne duži od pet godina, za prekršaje iz oblasti carina, javnih prihoda, javnih nabavki, životne sredine, borbe protiv korupcije i vazdušnog saobraćaja (čl. 84 st. 5 i 6). Ista pravila važe i za izdavanje prekršajnog naloga (čl. 84 st. 8). Izrečena kazna i zaštitna mera ne mogu se izvršiti kad protekne godina dana od pravnosnažnosti presude, odnosno apsolutno posle dve godine (čl. 85).
Šta se dešava ako ne platim prekršajnu kaznu?
Rok za plaćanje ne može biti duži od 15 dana od pravnosnažnosti presude, odnosno osam dana od uručenja prekršajnog naloga, a sud može u opravdanim slučajevima dozvoliti plaćanje u ratama najduže šest meseci (čl. 40). Neplaćenu kaznu fizičkog lica, preduzetnika ili odgovornog lica sud može zameniti zatvorom, tako da se za svakih započetih 1.000 dinara određuje jedan dan zatvora, ne kraće od jednog ni duže od 60 dana, ili radom u javnom interesu, gde osam sati rada zamenjuje jedan dan zatvora, a ako kažnjeno lice posle toga plati kaznu, zatvor se ne izvršava (čl. 41). Umesto zamene sud može odrediti prinudnu naplatu sa računa, iz zarade ili prodajom imovine (čl. 314 i 318). Po isteku roka za dobrovoljno plaćanje dužnik se upisuje u Registar neplaćenih novčanih kazni, a briše se odmah posle plaćanja (čl. 333 i 334).
Kako se izjavljuje žalba u prekršajnom postupku?
Žalba se podnosi u roku od osam dana od dana dostavljanja presude ili rešenja, sudu koji je doneo odluku, a o njoj odlučuje drugostepeni prekršajni sud, to jest Prekršajni apelacioni sud (čl. 258 Zakona o prekršajima i čl. 30 Zakona o uređenju sudova). Žalbu mogu izjaviti okrivljeni, branilac i podnosilac zahteva (čl. 259). Blagovremena žalba odlaže izvršenje odluke, osim kad zakon drugačije određuje (čl. 260). Osnovi su bitna povreda odredaba postupka, povreda materijalnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i odluka o sankciji (čl. 263). Izuzetak je žalba na rešenje o odbacivanju zahteva za sudsko odlučivanje, koja ne zadržava izvršenje (čl. 176).
Šta je Registar neplaćenih novčanih kazni i da li zbog njega ne mogu da registrujem auto?
Registar neplaćenih novčanih kazni i drugih novčanih iznosa je centralna elektronska evidencija lica koja u roku nisu platila kaznu, troškove postupka ili druge dosuđene iznose, i vodi se radi efikasnije naplate (čl. 331 i 332). Upis se vrši po službenoj dužnosti po isteku roka za dobrovoljno plaćanje, a podaci se brišu odmah posle plaćanja u celosti, posle zamene kazne zatvorom ili radom, odnosno protekom četiri godine od pravnosnažnosti (čl. 333 i 334). Podaci su dostupni prekršajnim sudovima, a izvod može da se traži od bilo kog prekršajnog suda (čl. 335). Odredba čl. 336, po kojoj se upisanom licu nisu izdavali vozačka dozvola, saobraćajna dozvola, tablice i registraciona nalepnica dok ne plati dug, prestala je da važi odlukom Ustavnog suda objavljenom u „Sl. glasniku RS“, br. 98/2016. Posebno od toga postoji Registar sankcija, u koji se upisuju pravnosnažno izrečene sankcije i iz kojeg se podaci brišu ako lice u roku od četiri godine ne učini novi prekršaj, odnosno posle godinu dana za opomenu (čl. 324-329).