Dobio sam krivičnu prijavu
Prvi koraci nakon prijema krivične prijave ili poziva nadležnog organa.
Šta da uradite
Prvi korak je da razgraničite saznanje da je "neko podneo prijavu" od zvaničnog akta nadležnog organa. Krivična prijava je upućena javnom tužilaštvu i tužilaštvo je to koje odlučuje o daljem toku - neformalna saznanja, glasine ili najava druge strane da će "podneti prijavu" sama po sebi ne stvaraju nikakvu obavezu niti pokreću ikakve rokove za vas.
Ako vam nadležni organ uruči poziv na saslušanje, to je trenutak kada se aktiviraju konkretna prava i obaveze - identična onima koja važe za svaki poziv policije ili tužilaštva na saslušanje: pravo da ništa ne izjavite, pravo na poverljiv razgovor sa braniocem pre saslušanja i pravo na njegovo prisustvo tokom saslušanja. Ta prava se ne umanjuju time što je postupak pokrenut na osnovu prijave koju je podneo drugi građanin, a ne po službenoj dužnosti.
Do tog trenutka ima smisla da sačuvate dokumentaciju i dokaze koji se tiču događaja na koji bi se prijava mogla odnositi, ali bez direktnog kontaktiranja podnosioca prijave, oštećenog ili svedoka - takav kontakt može otežati vaš položaj u kasnijem postupku, čak i kada je namera bila da se stvar "razjasni" van postupka.
Kada se obratiti advokatu
Konsultacija sa advokatom ima smisla čim saznate da je prijava eventualno podneta, i pre bilo kakvog kontakta sa organima ili drugom stranom - time se dobija realna procena situacije i unapred pripremljena strategija za slučaj da usledi poziv. Angažovanje branioca postaje praktično nužno onog trenutka kada primite poziv na saslušanje u svojstvu osumnjičenog, a zakonom je obavezno u posebno propisanim slučajevima (na primer ako se odredi pritvor ili je reč o krivičnom delu za koje je propisana teža kazna).
Izvori
- Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata („Sl. glasnik RS“, br. 43/2023), tar. br. 1, 2 i 78
- Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata, prečišćen tekst („Sl. glasnik RS“, br. 43/2023 i 56/2025) (paragraf.rs)
- Zakonik o krivičnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011 ... 62/2021 - odluka US), čl. 2, 51, 65, 68, 69, 280-290 i 499
Šta da uradite
- Proverite da li vam je zaista uručen zvaničan poziv, rešenje ili drugi akt nadležnog organa (policije, javnog tužilaštva ili suda) - saznanje da je 'prijava podneta', bez zvaničnog dokumenta, samo po sebi ne pokreće nikakvu vašu obavezu.
- Ako dobijete poziv na saslušanje u svojstvu osumnjičenog, primenjuju se ista pravila kao kod svakog poziva policije ili tužilaštva na saslušanje - pravo da ništa ne izjavite i pravo na branioca od prvog saslušanja.
- Razmotrite angažovanje branioca radi praćenja daljeg toka postupka, uključujući mogućnost uvida u spise nakon što se za to steknu zakonski uslovi.
- Izbegavajte samostalno stupanje u kontakt sa podnosiocem prijave, oštećenim ili potencijalnim svedocima radi 'razjašnjavanja situacije' - takvi kontakti mogu biti protumačeni kao pokušaj uticaja na dokaze ili svedoke.
- Pratite dalju pisanu komunikaciju nadležnog organa; pozivi i odluke dostavljaju se na adresu prebivališta ili boravišta, odnosno preko branioca ako je već angažovan.
- Sačuvajte svu dokumentaciju koja se odnosi na događaj na koji se prijava eventualno odnosi (prepiska, računi, snimci, svedoci) - ona može biti relevantna tek kada budete pozvani da se izjasnite.
Šta ovo košta
Visina nagrade za odbranu zavisi od propisane kazne za krivično delo na koje se prijava odnosi. Konsultacija pre nego što budete formalno pozvani obično se naplaćuje po dogovoru u okviru granica propisanih tarifom, nezavisno od toga da li će postupak uopšte biti pokrenut.
Osnov za advokatsku nagradu: Tar. br. 1 (osnovica nagrade prema zaprećenoj kazni) u vezi sa tar. br. 2 (odbrana u predistražnom i istražnom postupku) Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata; za samo savetovanje pre eventualnog pokretanja postupka primenjuje se tar. br. 78 (pravni saveti i mišljenja).
Pitanja i odgovori
Da li ću odmah biti obavešten ako je protiv mene podneta krivična prijava?
Ne nužno. Obaveštenje ili poziv stiže tek ako nadležni organ oceni da ima osnova za dalje postupanje. Ako tužilaštvo prijavu odbaci već u ovoj fazi, moguće je da lice protiv koga je prijava podneta o tome uopšte ne bude formalno obavešteno.
Šta ako smatram da je prijava protiv mene neosnovana ili zlonamerna?
Ocenu osnovanosti prijave daje nadležno javno tužilaštvo na osnovu prikupljenih dokaza. Vaše viđenje događaja, dokazi i eventualni svedoci u vašu korist mogu se izneti kada budete pozvani da se izjasnite, po pravilu uz prisustvo branioca.
Da li podneta prijava automatski znači da će biti podignuta optužnica?
Ne. Javno tužilaštvo prijavu može odbaciti ako ne postoje osnovi sumnje da je delo izvršeno, ili ako ne postoje drugi zakonski uslovi za gonjenje. Podizanje optužnice dolazi tek nakon sprovedene istrage, ako se za to steknu zakonski uslovi.
Mogu li da saznam ko je podneo prijavu protiv mene i šta tačno navodi?
To zavisi od faze postupka. U ranoj fazi provere, uvid u spise po pravilu nije slobodan; kada se steknu zakonom propisani uslovi (na primer nakon pokretanja istrage ili poziva na saslušanje), uvid je moguć, po pravilu preko branioca.