Saobraćajna nezgoda, šta da radim
Prvi koraci posle saobraćajne nezgode i pravo na naknadu štete.
Šta da uradite
Neposredno posle nezgode prioritet je bezbednost - zaustavljanje vozila van kolovoza ako je moguće, uključivanje sigurnosnih uređaja i provera da li je neko povređen. Ako ima povređenih, hitna pomoć i policija se pozivaju bez odlaganja; u toj situaciji dalji koraci u vezi sa naknadom štete dolaze tek nakon što je zbrinuta bezbednost učesnika.
Kada nema povređenih, sledeći korak zavisi od visine štete i od toga da li se učesnici slažu oko toga ko je odgovoran. Ako je reč o manjoj materijalnoj šteti i postoji saglasnost o okolnostima nezgode, zakon predviđa mogućnost da se stvar reši popunjavanjem Evropskog izveštaja o saobraćajnoj nezgodi, bez čekanja policije. Kada nema saglasnosti, kada je šteta veća ili kada bilo koji učesnik to zatraži, policija izlazi na lice mesta i sačinjava zapisnik koji potom služi kao osnov za dalji postupak naknade štete.
Dokumentovanje mesta nezgode - fotografije, podaci o učesnicima i eventualnim svedocima - olakšava dalji postupak nezavisno od toga da li se šteta rešava preko Evropskog izveštaja, policijskog zapisnika ili kasnije pred osiguravačem. Sam zahtev za naknadu štete upućuje se osiguravaču vozila odgovornog učesnika; ako osiguravač ospori obavezu ili je vozilo bilo neosigurano, dalji koraci vode ka Garantnom fondu pri Udruženju osiguravača Srbije, odnosno ka sudskom postupku.
Kada je nekome naneta telesna povreda, težina povrede - koju utvrđuje veštak, ne učesnici nezgode - određuje da li će se predmet voditi kao prekršaj ili kao krivično delo. To je odvojeno pitanje od naknade materijalne i nematerijalne štete, koja se potražuje bez obzira na ishod eventualnog prekršajnog ili krivičnog postupka.
Kada se obratiti advokatu
Konsultacija ima smisla čim se pojavi spor oko odgovornosti za nezgodu, kada osiguravač ospori ili umanji visinu štete, kada je došlo do telesne povrede čije posledice još nisu u potpunosti sagledive, ili kada je pokrenut prekršajni ili krivični postupak povodom iste nezgode. Advokat može proceniti visinu osnovanog zahteva, pratiti rok zastarelosti i, ako je potrebno, zastupati vas i pred osiguravačem i u sudskom postupku.
Izvori
- Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata („Sl. glasnik RS“, br. 43/2023 i 56/2025), tar. br. 13, 15, 16
- Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima („Sl. glasnik RS“, br. 41/2009 i dr.), čl. 7. tač. 83 i 104, čl. 171 i 172
- Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju („Sl. glasnik RS“, br. 51/2009, 78/2011, 101/2011, 93/2012 i 7/2013 - odluka US), čl. 31
Šta da uradite
- Zaustavite vozilo, obezbedite mesto nezgode (trougao upozorenja, žmigavci) i proverite da li je neko povređen; ako ima povređenih, odmah pozovite hitnu pomoć (194) i policiju (192).
- Kod veće materijalne štete, povređenih lica ili spora oko toga ko je odgovoran, sačekajte policiju radi sačinjavanja zapisnika i ne pomerajte vozila pre njihovog dolaska, osim ako to ugrožava bezbednost saobraćaja.
- Kod manje materijalne štete, bez povređenih, uz saglasnost svih učesnika o okolnostima nezgode, zakon predviđa mogućnost da se umesto pozivanja policije popuni i potpiše Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi. Zakon ne navodi fiksan iznos: manja materijalna šteta je šteta manja od one za koju je propisana krivična odgovornost (čl. 7. tač. 104. Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima), a ako bilo koji učesnik zatraži uviđaj, policija je dužna da izađe (čl. 171).
- Razmenite podatke sa drugim učesnicima - lične podatke, registarske oznake, podatke o osiguranju - i, ako je moguće, kontakt podatke eventualnih svedoka.
- Fotografišite položaj vozila, oštećenja, saobraćajnu signalizaciju i tragove na kolovozu pre nego što se vozila pomere sa mesta nezgode.
- Prijavite štetu osiguravaču vozila odgovornog učesnika radi pokretanja postupka naknade štete; ako je vozilo koje je prouzrokovalo štetu neosigurano, nepoznato ili se osiguravač spori oko obaveze, zahtev se može uputiti Udruženju osiguravača Srbije - Garantnom fondu.
- Ako je nekome naneta telesna povreda, imajte u vidu da teže povrede mogu predstavljati krivično delo (na primer ugrožavanje javnog saobraćaja iz Krivičnog zakonika), o čemu po službenoj dužnosti odlučuje nadležni organ na osnovu nalaza i mišljenja veštaka, a ne dogovor učesnika na licu mesta.
Šta ovo košta
Trošak sastava odštetnog zahteva i zastupanja pred osiguravačem ili u sudskom postupku obračunava se prema Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad advokata; za sudske postupke naknada je po pravilu srazmerna vrednosti spora (visini traženog obeštećenja), dok se vansudsko zastupanje pred osiguravačem najčešće ugovara posebno.
Osnov za advokatsku nagradu: Tarifni broj 13 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata (tužba za naknadu štete - nagrada prema vrednosti spora), Tarifni broj 15 za zastupanje na ročištu i Tarifni broj 16 za pravne lekove. Tarifa nema poseban tarifni broj za odštetni zahtev osiguravaču, pa se nagrada za vansudsko zastupanje po pravilu ugovara posebno.
Pitanja i odgovori
Da li uvek moram da zovem policiju posle saobraćajne nezgode?
Ne uvek. Kod manje materijalne štete, bez povređenih i uz saglasnost svih učesnika o okolnostima nezgode, zakon dozvoljava da se popuni Evropski izveštaj o saobraćajnoj nezgodi umesto pozivanja policije. Policija se obavezno poziva kada ima povređenih, kada postoji spor o odgovornosti ili kada je šteta veća od praga koji zakon predviđa.
Kome se obraćam za naknadu štete ako je drugi vozač odgovoran za nezgodu?
Zahtev se po pravilu upućuje osiguravaču kod koga je odgovorni vozač zaključio osiguranje od auto-odgovornosti, a ne vašem sopstvenom osiguravaču (osim ako imate kasko osiguranje koje pokriva i takve situacije po drugačijim uslovima).
Šta ako me je oštetilo vozilo bez osiguranja ili je vozač pobegao sa lica mesta?
U tim situacijama naknada štete se može potraživati od Udruženja osiguravača Srbije - Garantnog fonda, koji je osnovan upravo za slučajeve kada je štetu prouzrokovalo neosigurano ili nepoznato vozilo.
Da li potraživanje naknade štete iz saobraćajne nezgode zastareva?
Da. Opšte pravilo predviđa rok od tri godine od saznanja za štetu i za lice koje ju je prouzrokovalo, a najkasnije pet godina od nastanka štete, prema Zakonu o obligacionim odnosima.