Policija me pozvala na saslušanje
Šta treba da znate pre nego što se odazovete pozivu policije na saslušanje.
Šta da uradite
Pre nego što se odazovete pozivu, korisno je utvrditi u kom svojstvu ste pozvani - kao građanin radi davanja obaveštenja, kao svedok ili kao osumnjičeni - jer od toga zavisi koja prava i obaveze se primenjuju. Poziv policije mora da sadrži razlog pozivanja i svojstvo u kome se pozivate (čl. 288. st. 1. Zakonika o krivičnom postupku); ako to nije jasno, može se proveriti pozivom organu koji je poziv uputio, pre zakazanog termina. Kad policija prikuplja obaveštenja od građana, ne može ih u tom razgovoru saslušavati kao osumnjičene niti ispitivati kao svedoke (čl. 288. st. 2); ako tokom razgovora oceni da se pozvani može smatrati osumnjičenim, dužna je da ga odmah pouči o pravima i o pravu na branioca (čl. 289. st. 2).
Ako se saslušanje vodi prema vama kao osumnjičenom, Zakonik o krivičnom postupku predviđa da vam pre početka saslušanja mora biti saopšteno za koje delo se sumnjičite i osnovi sumnje, kao i da imate pravo da ništa ne izjavite, da uskratite odgovor na pojedino pitanje i da branilac prisustvuje samom saslušanju (čl. 68. i 85); uhapšeno lice ima i pravo na poverljiv razgovor sa braniocem pre saslušanja (čl. 69). Iskaz osumnjičenog pred policijom može se koristiti kao dokaz ako je dat u prisustvu branioca (čl. 289. st. 4). Ova prava postoje nezavisno od toga da li smatrate da ćete "lako objasniti situaciju" - njihova svrha je da odluku o tome šta i kada da izjavite donesete posle razgovora sa braniocem, a ne pod pritiskom trenutka.
Ako u trenutku poziva nemate angažovanog branioca, a reč je o prvom saslušanju, zakon daje rok od 24 časa od pouke o pravu na branioca da obezbedite njegovo prisustvo; tek ako to ne učinite, saslušanje se može obaviti bez branioca, osim u slučaju obavezne odbrane (čl. 85. st. 4). O tome da angažujete branioca obavestite organ koji vas je pozvao, po mogućnosti pre samog termina.
Tokom saslušanja govorite mirno i držite se činjenica koje ste spremni da iznesete; ako niste sigurni da li da odgovorite na neko pitanje, možete zatražiti kratak razgovor sa braniocem ili jednostavno uskratiti odgovor na to pitanje (čl. 68. st. 1. tač. 2)). Po završetku, pre potpisivanja zapisnika proverite da li je vaša izjava tačno i potpuno zabeležena, i zatražite njegovu kopiju.
Kada se obratiti advokatu
Angažovanje branioca pre saslušanja ima smisla u svakoj situaciji u kojoj se saslušanje vodi u svojstvu osumnjičenog, bez obzira na težinu dela koje se navodi u pozivu, jer branilac može unapred proceniti koje odgovore ima smisla dati, a koje ne. Angažovanje je obavezno po zakonu u posebno propisanim slučajevima (na primer kad je lice zadržano ili pritvoreno, ili kad se postupak vodi za krivično delo za koje je propisana kazna zatvora od osam godina ili teža, čl. 74. Zakonika o krivičnom postupku), a u tim slučajevima, ako sami ne obezbedite branioca, sud postavlja branioca po službenoj dužnosti. I kada saslušanje formalno nije obavezno praćeno braniocem, konsultacija pre odlaska pomaže da se unapred razjasni šta se od vas traži i koja je moguća dalja dinamika postupka.
Izvori
Šta da uradite
- Proverite ko vas poziva (policija ili javno tužilaštvo) i u kom svojstvu - kao građanina radi obaveštenja, svedoka ili osumnjičenog. Poziv policije mora da sadrži razlog pozivanja i svojstvo u kome se pozivate (čl. 288. st. 1. Zakonika o krivičnom postupku), a lice za koje postoje osnovi sumnje može se pozvati samo kao osumnjičeni, uz upozorenje da ima pravo da uzme branioca (čl. 289. st. 1). Ako nešto nije jasno, može se proveriti pozivom organu koji je poziv uputio.
- Pre odlaska razmotrite angažovanje branioca. Zakonik o krivičnom postupku predviđa pravo osumnjičenog da se brani uz pomoć branioca i da branilac prisustvuje saslušanju (čl. 68. st. 1. tač. 3) i 4)), a uhapšeno lice ima i pravo na poverljiv razgovor sa braniocem pre saslušanja (čl. 69).
- Zakonik o krivičnom postupku predviđa pravo osumnjičenog da ništa ne izjavi, da uskrati odgovor na pojedino pitanje i da slobodno iznese svoju odbranu (čl. 68. st. 1. tač. 2)); istovremeno, sve što se izjavi može biti korišćeno kao dokaz u daljem postupku (tač. 1). Iskaz osumnjičenog pred policijom može se koristiti kao dokaz ako su pristanak na saslušanje i sam iskaz dati u prisustvu branioca (čl. 289. st. 4).
- Ako niste u mogućnosti da odmah obezbedite branioca, o tome obavestite organ koji vas poziva. Za prvo saslušanje zakon daje rok od 24 časa od pouke o pravu na branioca da obezbedite njegovo prisustvo; tek ako to ne učinite, saslušanje se može obaviti bez branioca, osim u slučaju obavezne odbrane (čl. 85. st. 4).
- Ponesite ličnu kartu ili pasoš i sam poziv, i proverite tačno vreme i mesto saslušanja.
- Nakon saslušanja tražite uvid u zapisnik pre potpisivanja, odnosno njegovu kopiju, i proverite sa braniocem, ako je prisutan, da li je sve tačno zabeleženo.
Šta ovo košta
Visina nagrade za angažovanje branioca u ovoj fazi obračunava se prema propisanoj kazni za krivično delo na koje se saslušanje odnosi. Za samo prisustvo saslušanju kao osumnjičeni advokati često nude i paušalni dogovor po satu; tačan iznos je stvar dogovora sa advokatom u okviru granica propisanih tarifom.
Osnov za advokatsku nagradu: Prvi tarifni broj (odbrana okrivljenog u krivičnom postupku, odnosno zastupanje osumnjičenog u prethodnom postupku) Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata.
Pitanja i odgovori
Da li moram da odem na saslušanje ako me pozove policija?
Uredno dostavljen poziv treba ispoštovati. Lice koje se nije odazvalo pozivu policije može se prinudno dovesti samo ako je u pozivu na to bilo upozoreno (čl. 288. st. 1. Zakonika o krivičnom postupku), a obaveštenja od građana ne smeju se prikupljati prinudno i to prikupljanje traje najduže četiri časa, osim uz pristanak lica (čl. 288. st. 3. i 4). Sam odlazak na saslušanje ne znači priznanje krivice niti obavezu da dajete izjavu o događaju.
Šta ako u trenutku poziva nemam angažovanog advokata?
Ako je u pitanju prvo saslušanje, zakon daje rok od 24 časa od pouke o pravu na branioca da obezbedite njegovo prisustvo. Tek ako branilac ni u tom roku nije obezbeđen, saslušanje se može obaviti bez njega, a u slučajevima obavezne odbrane ni tada (čl. 85. st. 4. Zakonika o krivičnom postupku).
Da li ćutanje na saslušanju može da mi škodi u postupku?
Zakonik o krivičnom postupku predviđa da osumnjičeni ne mora ništa da izjavi niti da odgovara na pojedina pitanja (čl. 68. st. 1. tač. 2)). Odluka da se ne iznosi izjava sama po sebi ne predstavlja dokaz krivice; teret dokazivanja u krivičnom postupku je na javnom tužilaštvu.
Koja je razlika između saslušanja u svojstvu svedoka i u svojstvu osumnjičenog?
Svedok je po zakonu dužan da govori istinu i ne sme ništa da prećuti, uz određene izuzetke: nije dužan da odgovori na pitanje ako bi time verovatno izložio sebe ili blisko lice teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili krivičnom gonjenju (čl. 95. Zakonika o krivičnom postupku). Osumnjičeni, za razliku od svedoka, ima pravo da uopšte ne iznosi odbranu i da ne odgovara ni na jedno pitanje, a to pravo mu se saopštava pre početka saslušanja.