Pređi na sadržaj

Paušalni porez 2026: ko može da bude paušalac, limit prometa, kako se obračunava

Paušalno oporezivanje 2026: limit prometa 6.000.000 dinara, ko ne može biti paušalac, kako se utvrđuje osnovica, rešenje, akontacije do 15. u mesecu, KPO.

INFO
Kratak odgovor. Paušalac je preduzetnik kome Poreska uprava rešenjem unapred utvrdi prihod na koji plaća porez od 10% i doprinose, bez vođenja poslovnih knjiga. Pravo se ne priznaje preduzetniku čiji je promet u prethodnoj godini, odnosno planirani promet na početku, veći od 6.000.000 dinara, preduzetniku u sistemu PDV i delatnostima iz oblasti reklamiranja i istraživanja tržišta, trgovine, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i nekretnina (čl. 40 Zakona o porezu na dohodak građana). Osnovica se ne računa od stvarne zarade, već po formuli iz Uredbe: prosečna zarada u opštini, koeficijent delatnosti i korekcije za godine od registracije, starost i zonu. Obaveza se plaća mesečno, do 15. u mesecu za prethodni mesec.
ROK
Rok. Ko se registruje u APR, za paušal se opredeljuje u samoj registracionoj prijavi. Ko već vodi knjige, zahtev za paušalno oporezivanje za narednu godinu podnosi do 31. oktobra tekuće godine, elektronski preko portala ePorezi. Porez i doprinosi po rešenju plaćaju se do 15. u mesecu za prethodni mesec. Promenu koja utiče na paušal, uključujući promet preko 6.000.000 dinara, preduzetnik prijavljuje na obrascu PPDG-1R u roku od 15 dana. (Čl. 42 st. 1, čl. 94 st. 2 i čl. 110 tač. 1 Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001 ... 6/2026 - usklađeni din. izn. i 80/2026); Poreski informator Poreske uprave za fizička lica koja obavljaju samostalnu delatnost (april 2026))

Šta je paušalno oporezivanje i kome je namenjeno

Paušalno oporezivanje je način plaćanja poreza na prihode od samostalne delatnosti u kome Poreska uprava, umesto da oporezuje stvarnu dobit iz poslovnih knjiga, rešenjem unapred utvrdi iznos prihoda („paušalno utvrđeni prihod“) i na njega obračuna porez i doprinose za celu godinu (čl. 33 st. 3 i čl. 40 Zakona o porezu na dohodak građana). Preduzetnik tako svakog meseca plaća isti, poznat iznos, ne vodi knjige i ne pravi završni račun.

Namenjen je preduzetnicima koji rade sami ili sa malo zaposlenih, sa prometom do 6.000.000 dinara godišnje: programerima, dizajnerima, konsultantima, zanatlijama, frizerima, prevodiocima, stomatolozima i sličnim delatnostima. Za preduzetnika koji tek počinje i nema velike troškove paušal je najčešće jednostavnija opcija od vođenja knjiga, ali nije uvek jeftinija: ko ima visoke stvarne troškove ili mali promet nekad plaća manje na knjigama.

Paušal postoji samo za preduzetnike, fizička lica registrovana za obavljanje delatnosti. Privredno društvo (d.o.o.) ne može biti paušalac.

Ko može, a ko ne može da bude paušalac

Zahtev može da podnese svaki preduzetnik kome je, s obzirom na okolnosti, otežano vođenje poslovnih knjiga (čl. 40 st. 1); u praksi se taj uslov ne proverava posebno. Zakon umesto toga navodi ko ne može dobiti paušal (čl. 40 st. 2):

  • preduzetnik iz oblasti reklamiranja i istraživanja tržišta;
  • preduzetnik iz oblasti trgovine na veliko i malo, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama, osim trgovine ili ugostiteljstva u kiosku, prikolici ili sličnom montažnom ili pokretnom objektu, koje se može odobriti na zahtev;
  • preduzetnik u čiju delatnost ulažu i druga lica;
  • preduzetnik čiji je ukupan promet u prethodnoj godini, odnosno planirani promet na početku rada, veći od 6.000.000 dinara;
  • preduzetnik evidentiran kao obveznik PDV.

Uredba o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje („Sl. glasnik RS“, br. 94/2019, 96/2019 - ispr., 156/2020, 141/2022, 89/2023 i 115/2025) u Prilogu 1 nabraja šifre delatnosti sa koeficijentima. Ako vaša registrovana šifra nije na spisku, Poreska uprava je „upodobljava“ najsličnijoj po profitabilnosti i obimu prometa (čl. 4 st. 5 Uredbe). Pretežnom delatnošću smatra se registrovana, ali i svaka druga od koje ste u godini ostvarili više prihoda (čl. 3 st. 2 Uredbe), što znači da paušalac koji formalno drži dozvoljenu šifru, a stvarno radi isključenu delatnost, rizikuje gubitak statusa.

Kako se utvrđuje osnovica

Osnovica nije vaš stvarni prihod. Računa se po formuli iz Uredbe, u tri koraka.

Prvo, polazna osnovica za grupu delatnosti (čl. 4 Uredbe): prosečna mesečna zarada u gradu ili opštini sedišta, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za poslednjih 12 meseci, množi se brojem zaposlenih u toj opštini i koeficijentom delatnosti iz Priloga 1, pa deli brojem stanovnika opštine. Za deset centralnih beogradskih opština (Voždovac, Vračar, Zvezdara, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad, Novi Beograd, Zemun, Čukarica) računa se zbirno. Za računarsko programiranje (6201), IT konsalting (6202), ostale IT usluge (6209), obradu podataka i hosting (6311), veb portale (6312), poslovni konsalting (7022), arhitekturu (7111), inženjering (7112), dizajn (7410), izvođačku umetnost (9001, 9002), taksi (4932) i još nekoliko delatnosti uzimaju se podaci za celu Republiku, pa im sedište ne menja osnovicu.

Drugo, korekcije (čl. 5 Uredbe). Polazna osnovica se množi koeficijentima:

  • vreme od registracije: 0,5 za kalendarsku godinu u kojoj ste registrovani; 0,8 kad je na 31. decembar prethodne godine prošlo najviše 12 meseci; 0,85 do 24 meseca; 0,9 do 36 meseci; posle toga 1. Ko je u 18 meseci pre registracije već bio registrovan, ne dobija umanjenje;
  • starost: 0,9 za mlađe od 30 i starije od 55 godina, a 0,7 za mlađe od 30 i starije od 60 u pojedinim zanatskim i uslužnim delatnostima;
  • 0,85 za osobe sa invaliditetom i za odsustvo duže od 90 dana zbog trudničkog bolovanja, porodiljskog odsustva i nege deteta, dok odsustvo traje;
  • 0,5 za sertifikovane stare zanate;
  • za restorane, pekare, fotografe, ordinacije, servise i slične delatnosti vezane za lokaciju još i koeficijent zone po zonama za porez na imovinu, od 0,7 do 1,1.

Proizvod svih koeficijenata ne može biti manji od 0,5. Korekcije se ne primenjuju na taksi prevoz.

Treće, ograničenje rasta (čl. 6 Uredbe): osnovica ne može porasti više od 10% u odnosu na prethodnu godinu, zaključno sa 2027. godinom, osim kad sami promenite šifru delatnosti ili opštinu sedišta. Zato dva paušalca iste delatnosti u istoj opštini mogu imati različita rešenja, zavisno od toga kad su počeli.

Sve ovo radi kalkulator na portalu Poreske uprave: unesite šifru, opštinu, datum registracije i godinu rođenja i dobijate mesečni iznos poreza i doprinosa, isti kakav bi bio u rešenju. Korisno je proveriti ga pre registracije, jer promena šifre ili sedišta kasnije menja obavezu.

Koliko se plaća: porez, doprinosi i primer

Na paušalno utvrđeni prihod plaća se porez po stopi od 10% (čl. 38). Isti iznos je i osnovica doprinosa (čl. 22 st. 4 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje): 24% za penzijsko i invalidsko, 10,3% za zdravstveno i 0,75% za osiguranje za slučaj nezaposlenosti, ukupno 35,05% (čl. 44). Zbirno opterećenje je 45,05% osnovice.

Primer: rešenje utvrdi paušalni prihod od 100.000 dinara mesečno. Porez je 10.000, doprinos za PIO 24.000, za zdravstveno 10.300, za nezaposlenost 750; ukupno 45.050 dinara mesečno, odnosno 540.600 dinara godišnje. Taj iznos plaćate i u mesecu kad naplatite 50.000 i u mesecu kad naplatite 500.000 dinara.

Osnovica doprinosa ne može biti niža od najniže mesečne osnovice, koja za 2026. godinu iznosi 51.297 dinara (čl. 36 i 37 Zakona o doprinosima); ako je paušalni prihod niži, doprinosi se računaju na 51.297. Paušalac koji je istovremeno zaposlen plaća po rešenju porez i doprinos za PIO, a doprinos za zdravstveno ne, jer je osiguran preko poslodavca.

Prijava: kroz APR, rokovi i rešenje

Ko se registruje u Agenciji za privredne registre, za paušal se opredeljuje u registracionoj prijavi; APR podatak prosleđuje Poreskoj upravi i to se smatra podnetom poreskom prijavom (čl. 94 st. 2). Posebna prijava PPDG-1R ni zahtev nisu potrebni. Ko delatnost ne registruje u APR (na primer advokati), zahtev podnosi preko portala ePorezi u roku od pet dana od registracije u Poreskoj upravi, odnosno dodele PIB, a najkasnije do 31. decembra.

Preduzetnik koji već vodi knjige i želi na paušal, zahtev za narednu godinu podnosi do 31. oktobra tekuće godine, elektronski (čl. 42 st. 1 i 3). Posle brisanja iz PDV, zahtev se podnosi u roku od 15 dana od prijema akta o brisanju, najkasnije do 31. decembra za narednu godinu. Odobreni paušal važi dok ne prestanu uslovi; ne obnavlja se svake godine (čl. 42 st. 4).

Rešenje o utvrđenoj obavezi Poreska uprava dostavlja isključivo u poresko sanduče na portalu ePorezi: novoosnovanim u roku od 48 sati od osnivanja, a postojećim paušalcima u januaru za tekuću godinu. Dan postavljanja u sanduče je dan uručenja, pa je elektronski sertifikat ili eID nalog neophodan od prvog dana. Na rešenje se može izjaviti žalba po Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, ali žalba ne odlaže plaćanje.

Mesečne obaveze, KPO i ostala evidencija

Porez i doprinosi po rešenju dospevaju u roku od 15 dana po isteku meseca, dakle do 15. u mesecu za prethodni mesec (čl. 110 tač. 1). Kad 15. pada u neradni dan, rok se pomera na prvi radni dan. Dok ne stigne rešenje za tekuću godinu, plaća se iznos iz prethodnog rešenja (čl. 109); razlika se poravnava kad novo rešenje stigne. Za svaku godinu važi novi poziv na broj (BOP) iz rešenja.

Paušalac vodi samo poslovnu knjigu o ostvarenom prometu, Obrazac KPO (čl. 43): u nju se hronološki upisuje svaki izdati račun, a na kraju godine knjiga se zaključuje. KPO služi i kao dokaz da promet nije prešao 6.000.000 dinara. Uz to:

  • izdaje račune sa obaveznim elementima i čuva ih;
  • ako prodaje fizičkim licima na malo, ima obaveze po Zakonu o fiskalizaciji;
  • ako fakturiše javnom sektoru, račun šalje kroz sistem elektronskih faktura, iako kao obveznik van PDV inače nema obavezu e-fakture;
  • prijavu PPDG-1R podnosi u roku od 15 dana od promene osnova osiguranja, prekida ili nastavka delatnosti, odsustva dužeg od 90 dana, sticanja statusa osobe sa invaliditetom ili prelaska na knjige;
  • do 31. januara prijavljuje značajniju promenu obima poslovanja iz prethodne godine (čl. 93 st. 2).

Gubitak prava i prelazak na knjige

Pravo na paušal traje dok se ne utvrdi da su prestali uslovi (čl. 42 st. 4). Tri su tipična slučaja.

Promet preko 6.000.000 dinara: preduzetnik u roku od 15 dana podnosi PPDG-1R, filijala rešenjem nalaže vođenje knjiga od 1. jula tekuće ili od 1. januara naredne godine (čl. 42 st. 5), a od tog dana podnosi se PPDG-1S za mesečne akontacije samooporezivanjem. Ulazak u PDV, obavezan kad promet u prethodnih 12 meseci pređe 8.000.000 dinara (čl. 33 Zakona o porezu na dodatu vrednost) ili dobrovoljan: knjige se vode od dana registracije za PDV, bez rešenja (čl. 42). Promena šifre u isključenu delatnost: status se menja automatski preuzimanjem podatka iz APR.

Ko pređe na knjige plaća porez od 10% na stvarnu dobit, uz mogućnost isplate lične zarade, i doprinose na drugačiju osnovicu; detalji su na strani o prelasku sa paušala na knjige.

Rizici o kojima paušalci često ne misle

Test samostalnosti. Paušalac koji 70% ili više prihoda ostvaruje od jednog nalogodavca, radi u njegovim prostorijama, po njegovom radnom vremenu i njegovom opremom, može pasti test iz čl. 85 st. 1 tač. 17; tada se naknada oporezuje kao drugi prihod sa 20% poreza i doprinosom za PIO, bez normiranih troškova. Posebna strana objašnjava devet kriterijuma.

Godišnji porez na dohodak građana. Paušalni prihod iz rešenja ulazi u godišnji dohodak; ko ukupno pređe trostruku prosečnu godišnju zaradu podnosi i godišnju prijavu (čl. 87 i 98).

Fiktivno sedište. Registracija u opštini sa nižom prosečnom zaradom radi niže osnovice je promena koju Poreska uprava može osporiti ako se delatnost stvarno obavlja drugde; promena opštine uz to ukida zaštitu od rasta preko 10%.

Kada se obratiti poreskom savetniku ili knjigovođi

Paušal je zamišljen tako da se vodi bez stručne pomoći. Savet vredi potražiti kad birate između paušala i knjiga uz visoke stvarne troškove, kad imate jednog velikog klijenta i rizik testa samostalnosti, kad se približavate limitu od 6.000.000 ili pragu PDV od 8.000.000 dinara, kad radite i za strane naručioce i treba uskladiti fakture i devizne prilive, ili kad vam stigne poziv za kontrolu. Za sporno rešenje o paušalu rok za žalbu je 15 dana od uručenja, a uručenje je dan postavljanja u poresko sanduče.

Izvori

Šta da uradite

  • Proverite da li vaša delatnost uopšte može biti paušalno oporezovana: isključene su oblasti reklamiranja i istraživanja tržišta, trgovine na veliko i malo, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama, kao i delatnost u koju ulažu i druga lica (čl. 40 st. 2 tač. 1-3).
  • Procenite promet: ako planirate, odnosno ako ste u prethodnoj godini ostvarili više od 6.000.000 dinara, paušal nije opcija (čl. 40 st. 2 tač. 4). Pazite i na PDV: ulazak u sistem PDV automatski gasi paušal (čl. 40 st. 2 tač. 5).
  • Pre registracije izračunajte obavezu u kalkulatoru Poreske uprave: unesite šifru delatnosti, opštinu sedišta, godinu rođenja i datum registracije. Rezultat je mesečni iznos poreza i doprinosa koji ćete dobiti u rešenju.
  • Pri registraciji preduzetnika u APR u registracionoj prijavi označite opredeljenje za paušalno oporezivanje; posebna prijava Poreskoj upravi tada nije potrebna (čl. 94 st. 2). Ko već posluje na knjigama, zahtev podnosi preko portala ePorezi do 31. oktobra za narednu godinu (čl. 42 st. 1).
  • Pribavite kvalifikovani elektronski sertifikat ili eID nalog: rešenje o paušalu stiže isključivo u poresko sanduče na portalu ePorezi, novoosnovanima u roku od 48 sati od osnivanja, a postojećim paušalcima u januaru za tekuću godinu. Dan postavljanja u sanduče smatra se danom uručenja.
  • Plaćajte do 15. u mesecu za prethodni mesec, sa pozivom na broj iz rešenja (čl. 110 tač. 1). Dok ne stigne rešenje za tekuću godinu, plaća se iznos iz prethodnog rešenja (čl. 109).
  • Vodite Obrazac KPO, knjigu o ostvarenom prometu, u koju upisujete svaki izdati račun (čl. 43). Ako prodajete fizičkim licima, proverite obavezu fiskalizacije; ako fakturišete javnom sektoru, račun ide kroz sistem e-faktura.
  • Pratite promet tokom godine. Kad pređete 6.000.000 dinara, u roku od 15 dana podnesite prijavu PPDG-1R; Poreska uprava rešenjem nalaže vođenje knjiga od 1. jula tekuće ili od 1. januara naredne godine (čl. 42 st. 5).

Šta ovo košta

Paušalac plaća porez od 10% na paušalno utvrđeni prihod (čl. 38) i doprinose na istu osnovicu: 24% za PIO, 10,3% za zdravstveno i 0,75% za nezaposlenost, ukupno 35,05% (čl. 22 st. 4 i čl. 44 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje). Primer: kad rešenje utvrdi paušalni prihod od 100.000 dinara mesečno, porez je 10.000, a doprinosi 35.050, ukupno 45.050 dinara mesečno, bez obzira na to koliko ste tog meseca stvarno naplatili. Osnovica doprinosa ne može biti niža od najniže mesečne osnovice, koja za 2026. iznosi 51.297 dinara. Paušalac koji je istovremeno u radnom odnosu plaća po rešenju samo porez i doprinos za PIO, jer je zdravstveno osiguran kod poslodavca. Tačan iznos za vašu delatnost i opštinu daje kalkulator na portalu Poreske uprave; knjigovođa paušalcu nije zakonska obaveza.

Pitanja i odgovori

Koji je limit za paušalce u 2026. godini?

Limit je 6.000.000 dinara ukupnog prometa, bez PDV, u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, odnosno planiranog prometa kad se delatnost tek počinje (čl. 40 st. 2 tač. 4 Zakona o porezu na dohodak građana). Limit se ne menja 2026. godine i nije vezan za kalendarsku godinu rada, već za poreski period: ko ga pređe 25. novembra vodi knjige od 1. januara, ko ga pređe u aprilu vodi knjige od 1. jula iste godine. Poseban, viši prag od 8.000.000 dinara u prethodnih 12 meseci važi za obaveznu PDV registraciju, ali ulazak u PDV sam po sebi gasi paušal, pa u praksi 6.000.000 ostaje granica.

Koliko paušalac plaća mesečno u 2026. godini?

Zavisi od delatnosti, opštine sedišta, godina od registracije i starosti, jer se obaveza računa na paušalno utvrđeni prihod iz rešenja, a ne na stvarnu zaradu. Na tu osnovicu ide porez 10% i doprinosi 35,05% (PIO 24%, zdravstveno 10,3%, nezaposlenost 0,75%), ukupno 45,05%. Za osnovicu od 100.000 dinara to je 45.050 dinara mesečno; za osnovicu od 60.000 dinara 27.030 dinara. Osnovica doprinosa ne može biti niža od najniže mesečne osnovice od 51.297 dinara za 2026. Unesite svoje podatke u kalkulator paušalnog poreza i doprinosa na portalu Poreske uprave; isti algoritam koristi i rešenje.

Ko ne može da bude paušalac?

Preduzetnik koji obavlja delatnost iz oblasti reklamiranja i istraživanja tržišta; trgovine na veliko i malo, hotela i restorana, finansijskog posredovanja i aktivnosti u vezi s nekretninama (izuzetak je prodaja ili ugostiteljstvo u kiosku, prikolici ili sličnom pokretnom objektu, na zahtev); preduzetnik u čiju delatnost ulažu i druga lica; preduzetnik sa prometom preko 6.000.000 dinara; i preduzetnik evidentiran u sistemu PDV (čl. 40 st. 2). Pravo se vezuje za pretežnu delatnost, a Uredba smatra pretežnom i onu delatnost od koje ste u godini ostvarili više prihoda nego od registrovane, pa promena posla bez promene šifre ne štiti status.

Kako Poreska uprava računa paušalni porez?

Po Uredbi o bližim uslovima, kriterijumima i elementima za paušalno oporezivanje. Polazna osnovica za grupu delatnosti dobija se tako što se prosečna mesečna zarada u opštini sedišta pomnoži brojem zaposlenih u opštini i koeficijentom delatnosti iz Priloga 1, pa podeli brojem stanovnika opštine; za centralne beogradske opštine računa se zbirno, a za programiranje, IT konsalting, poslovni konsalting, arhitekturu, inženjering, dizajn, taksi i još neke delatnosti uzimaju se podaci za celu Srbiju (čl. 4). Osnovica se zatim množi koeficijentima: 0,5 u kalendarskoj godini registracije, 0,8, 0,85 i 0,9 u naredne tri godine, 0,9 za mlađe od 30 i starije od 55 godina, 0,85 za osobe sa invaliditetom i za odsustvo zbog trudnoće i nege deteta duže od 90 dana, 0,5 za stare zanate, a za neke delatnosti i koeficijentom zone od 0,7 do 1,1 (čl. 5). Proizvod koeficijenata ne može biti manji od 0,5. Do kraja 2027. godine osnovica može da raste najviše 10% godišnje, osim kad promenite šifru delatnosti ili opštinu (čl. 6).

Do kada se podnosi zahtev za paušalno oporezivanje za 2027. godinu?

Preduzetnik koji već posluje i vodi knjige zahtev za narednu godinu podnosi do 31. oktobra tekuće godine, dakle do 31. oktobra 2026. za 2027, isključivo elektronski preko portala ePorezi (čl. 42 st. 1 i 3). Ko tek osniva radnju preko APR opredeljuje se za paušal u registracionoj prijavi i to se smatra podnetom poreskom prijavom (čl. 94 st. 2). Ko se ne registruje u APR, zahtev podnosi u roku od pet dana od registracije u Poreskoj upravi, odnosno dodele PIB, a najkasnije do 31. decembra. Posle brisanja iz PDV, zahtev ide u roku od 15 dana od prijema akta o brisanju. Odobreni paušal važi dok ne prestanu uslovi, bez obnavljanja zahteva (čl. 42 st. 4).

Da li paušalac mora da vodi knjige ili da ima knjigovođu?

Ne vodi dvojno ni jednostavno knjigovodstvo. Zakon mu nalaže samo poslovnu knjigu o ostvarenom prometu, Obrazac KPO, u koju hronološki upisuje izdate račune (čl. 43). Uz to izdaje račune, čuva ih, plaća mesečne obaveze po rešenju i podnosi prijavu PPDG-1R kad se promeni nešto od značaja za paušal: prelazak na knjige, promena osnova osiguranja, prekid ili nastavak delatnosti, bolovanje i porodiljsko preko 90 dana, status osobe sa invaliditetom. Knjigovođa nije zakonska obaveza, a preduzetnik koji zaposli radnika mora da obračunava i prijavljuje zarade, što se u praksi poverava knjigovođi.

Šta se dešava kad paušalac pređe 6 miliona dinara?

Gubi pravo na paušal i prelazi na oporezivanje stvarnog prihoda uz vođenje knjiga. U roku od 15 dana od dana prelaska limita podnosi prijavu PPDG-1R, a nadležna filijala rešenjem nalaže vođenje poslovnih knjiga od 1. jula tekuće godine, ako je limit pređen u prvoj polovini godine, ili od 1. januara naredne godine (čl. 42 st. 5). Od datuma iz rešenja podnosi se prijava PPDG-1S za akontacije poreza samooporezivanjem. Ko u sistem PDV uđe zbog prometa preko 8.000.000 dinara u 12 meseci, knjige vodi od dana registracije za PDV, bez posebnog rešenja (čl. 42). Već plaćeni paušal za prethodne mesece se ne vraća niti doplaćuje.