Ugovor o privremenim i povremenim poslovima: 120 dana, plata i staž
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima (PP ugovor): ko sme da ga zaključi, granica od 120 radnih dana, kako se računa plata, staž, bolovanje i otkaz.
Šta je ugovor o privremenim i povremenim poslovima
Ugovor o privremenim i povremenim poslovima, u praksi PP ugovor, uređen je u čl. 197 i 198 Zakona o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005 ... 109/2025 - dr. zakon), u glavi zakona o radu van radnog odnosa. To je ključ za razumevanje svega ostalog: lice na PP ugovoru nije zaposleni, već radno angažovano lice. Sa tim licem poslodavac ne zasniva radni odnos, pa se na njega ne primenjuju odredbe o godišnjem odmoru, otkaznom roku, minimalnoj zaradi, otpremnini i zaštiti od otkaza.
Zakon ipak postavlja tri uslova. Prvi je priroda posla: poslovi moraju biti takvi da ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Drugi je krug lica sa kojima se ugovor sme zaključiti. Treći je pisani oblik.
Ko sme da radi na PP ugovor i koliko dugo
Po čl. 197 st. 1 poslodavac PP ugovor može zaključiti sa:
- nezaposlenim licem,
- zaposlenim koji radi nepuno radno vreme, do punog radnog vremena,
- korisnikom starosne penzije.
Po čl. 198 ugovor se može zaključiti i sa članom omladinske ili studentske zadruge, u skladu sa propisima o zadrugama. Tada je zadruga posrednik, a za člana zadruge do 26 godina koji je na školovanju važe posebna, povoljnija poreska pravila.
Sa zaposlenim koji već radi puno radno vreme PP ugovor se ne može zaključiti. Za njega je predviđen ugovor o dopunskom radu, do jedne trećine punog radnog vremena.
Granica od 120 radnih dana vezana je za prirodu posla, a računa se po kalendarskoj godini. Radni dan je dan u kome se radi, bez obzira na broj časova. Posao koji traje cele godine, sa istim licem, na istom radnom mestu, nije privremen ni povremen, čak i ako se ugovori „prekinu“ i ponovo zaključe. Zakon ne propisuje da se 120 dana računa po poslodavcu ili po licu, pa se u praksi prati i jedno i drugo: isto lice kod istog poslodavca ne bi trebalo da pređe 120 radnih dana u godini na istim poslovima.
Šta PP ugovor mora da sadrži
Zakon traži samo pisani oblik i ne nabraja elemente kao za ugovor o radu. Pošto se za sve što ugovor ne uredi ne primenjuju zaštitne odredbe Zakona o radu, sadržina ugovora je za angažovano lice važnija nego kod ugovora o radu. Dobar PP ugovor sadrži:
- podatke o stranama i osnov iz čl. 197 po kome se lice angažuje,
- opis privremenih ili povremenih poslova,
- trajanje ugovora, sa datumima i ukupnim brojem radnih dana,
- raspored rada i mesto rada,
- ugovorenu naknadu, sa naznakom bruto ili neto, jedinicom obračuna i rokom isplate,
- način prestanka pre isteka i rok obaveštenja,
- bezbednost i zdravlje na radu, poverljivost, sredstva za rad.
Poslodavac je dužan da ugovor drži na mestu rada i da prijavu na osiguranje podnese najkasnije pre stupanja lica na rad (čl. 35 Zakona o radu i čl. 12 Zakona o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja).
Plata na PP ugovor: kako se računa naknada
Iako lice nije zaposleni, poreski propisi njegovu naknadu tretiraju kao zaradu. Čl. 13 st. 2 Zakona o porezu na dohodak građana izričito kaže da se zaradom smatra i ugovorena naknada po osnovu privremenih i povremenih poslova, po ugovoru zaključenom neposredno sa poslodavcem ili preko omladinske ili studentske zadruge, osim za člana zadruge do 26 godina na školovanju. Iz toga sledi:
- Porez na zarade od 10% (čl. 16 Zakona o porezu na dohodak građana).
- Doprinosi iz naknade, na teret lica: PIO 14%, zdravstveno 5,15%, nezaposlenost 0,75%, ukupno 19,9%.
- Doprinosi na naknadu, na teret poslodavca: PIO 10% i zdravstveno 5,15%, ukupno 15,15%.
Osnovica doprinosa je ugovorena naknada (čl. 16 Zakona o doprinosima), a stope propisuje čl. 44. Obveznici su i lice i poslodavac (čl. 7, 8 i 9), a poslodavac sve obračunava i uplaćuje istovremeno sa isplatom naknade i podnosi poresku prijavu PPP-PD (čl. 51).
Primer za bruto naknadu od 100.000 dinara: porez 10.000, PIO 14.000, zdravstveno 5.150, nezaposlenost 750. Licu se isplaćuje 70.100 dinara. Poslodavac dodatno plaća 10.000 za PIO i 5.150 za zdravstveno, pa ga angažovanje košta 115.150 dinara.
Neoporezivi iznos zarade (34.221 dinar mesečno u 2026. godini) na PP naknadu se ne primenjuje. Čl. 15a st. 2 umanjenje osnovice vezuje za zaradu iz čl. 13 st. 1 i 3 (radni odnos i lična zarada preduzetnika), a PP naknada je zarada iz čl. 13 st. 2. Porez se zato plaća na ceo bruto iznos. Pre potpisa proverite kako poslodavac obračunava i tražite obračun uz svaku isplatu.
Jedna donja granica postoji i bez minimalne zarade. Doprinosi se plaćaju najmanje na najnižu mesečnu osnovicu, koja iznosi 35% prosečne zarade i za 2026. godinu iznosi 51.297 dinara (čl. 36 i 37 Zakona o doprinosima, podatak Fonda PIO). Kada je naknada za mesec niža od toga, doprinosi se računaju na 51.297 dinara, što poskupljuje angažovanje za male iznose.
Staž, zdravstveno osiguranje i bolovanje
Lice na PP ugovoru je osiguranik zaposleni po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, ako nije osigurano po drugom osnovu (čl. 11 st. 1 tač. 9), a preko zadruge ako ima 26 godina ili nije na školovanju (tač. 10). U staž osiguranja se računa vreme za koje je plaćen doprinos (čl. 46). Na pitanje „pp ugovor radni staž“ odgovor je zato: nema radnog staža u smislu Zakona o radu, ali ima staža osiguranja, koji je ono što se računa za penziju.
Za zdravstveno osiguranje lice na PP ugovoru je osiguranik po čl. 11 st. 1 tač. 13 Zakona o zdravstvenom osiguranju i ima pravo na zdravstvenu zaštitu. Naknadu zarade za vreme privremene sprečenosti za rad, odnosno bolovanje, iz sredstava Republičkog fonda dobijaju samo osiguranici nabrojani u čl. 72, a PP radnici nisu među njima. Ni obaveza poslodavca da plati prvih 30 dana bolovanja ne važi, jer se odnosi na zaposlene. Bolovanje na PP ugovoru, dakle, znači lečenje o trošku osiguranja, ali bez naknade za dane kada se ne radi.
Otkaz, odmor i druga prava
Otkazni rok, obrazloženi otkaz, zaštita od otkaza, godišnji odmor, plaćeno odsustvo, uvećana zarada za prekovremeni i noćni rad, minimalna zarada i otpremnina su prava iz radnog odnosa. Na PP ugovor se ne primenjuju, osim ako ih ugovor izričito predvidi. Prestanak ugovora uređuju ugovor i Zakon o obligacionim odnosima: ugovor prestaje istekom vremena ili završetkom posla, a jednostrani raskid pre toga ide po ugovorenim pravilima.
Zato je u interesu obe strane da ugovor sadrži rok obaveštenja pre prestanka i pravilo da se isplaćuje naknada za sve odrađene dane. Za bezbednost i zdravlje na radu poslodavac odgovara i prema radno angažovanim licima.
Kako prepoznati zloupotrebu PP ugovora
PP ugovor je jeftiniji za poslodavca od ugovora o radu samo po pravima koja ne mora da obezbedi, jer su porez i doprinosi isti kao na zaradu. Zato se koristi i tamo gde mu nije mesto. Znaci prikrivenog radnog odnosa:
- lice radi duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini, uz „pauze“ i nove ugovore,
- lice radi na radnom mestu iz sistematizacije, puno radno vreme, po rasporedu i nalozima kao zaposleni,
- lice ne spada ni u jednu kategoriju iz čl. 197 (na primer već radi puno radno vreme kod drugog poslodavca),
- ugovor nije zaključen u pisanom obliku ili lice nije prijavljeno na osiguranje.
Pravni argument u tom slučaju je čl. 32 st. 2 Zakona o radu: ako poslodavac sa licem koje stvarno radi kao zaposleni nije zaključio ugovor o radu, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodređeno vreme danom stupanja na rad. Lice može tražiti da inspekcija rada izvrši nadzor ili tužbom tražiti utvrđenje radnog odnosa. Dokazi su ugovori i prijave, evidencija rada, isplate i prepiska.
Kratak pregled klauzula koje se obično nalaze u ugovoru: ugovorne strane i osnov angažovanja, opis poslova, trajanje i broj radnih dana, raspored i mesto rada, naknada i rok isplate, prijava na osiguranje, prestanak ugovora, bezbednost na radu, poverljivost. Ovo je pregled sadržine, a ne gotov tekst ugovora.
Izvori
- Zakon o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005 ... 109/2025 - dr. zakon), čl. 32, 35, 197 i 198
- Zakon o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001 ... 80/2026), čl. 13, 15a i 16
- Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje („Sl. glasnik RS“, br. 84/2004 ... 80/2026), čl. 7-9, 16, 36, 37, 44 i 51
- Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/2003 ... 94/2024), čl. 11, 46 i 121
- Zakon o zdravstvenom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 25/2019, 92/2023 i 109/2025 - dr. zakon), čl. 11 i 72
- Zakon o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja („Sl. glasnik RS“, br. 95/2018 i 91/2019), čl. 12
- Republički fond za PIO: Osnovice za uplatu doprinosa (najniža i najviša osnovica za 2026)
- Poreska uprava: Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje
Šta da uradite
- Podaci o poslodavcu i angažovanom licu, uz naznaku osnova iz čl. 197: nezaposleno lice, zaposleni sa nepunim radnim vremenom ili korisnik starosne penzije.
- Opis poslova koji se obavljaju. Poslovi moraju biti privremeni ili povremeni po svojoj prirodi, a ne redovni poslovi sa sistematizovanog radnog mesta.
- Trajanje ugovora, sa datumom početka i završetka, i ukupan broj radnih dana, koji ne sme preći 120 u kalendarskoj godini.
- Radno vreme, odnosno raspored rada, i mesto obavljanja poslova. Kod zaposlenog sa nepunim radnim vremenom zbir časova kod oba poslodavca ne sme preći puno radno vreme.
- Ugovorena naknada, sa izričitom naznakom da li je bruto ili neto, način obračuna (po času, po danu ili paušalno) i rok isplate.
- Odredba o prijavi na obavezno socijalno osiguranje pre stupanja na rad i o obračunu poreza i doprinosa na teret poslodavca i lica.
- Uslovi prestanka ugovora pre isteka: otkaz jedne strane, rok obaveštenja i način isplate za odrađene dane. Zakon o radu ovde ne propisuje otkazni rok, pa ga uređuje ugovor.
- Mere bezbednosti i zdravlja na radu, poverljivost i, ako je potrebno, odredbe o sredstvima za rad i naknadi troškova.
Šta ovo košta
PP ugovor se ne overava i nema javnobeležničkih troškova. Trošak je poresko opterećenje naknade, koja se oporezuje kao zarada (čl. 13 st. 2 Zakona o porezu na dohodak građana). Porez na zarade je 10% (čl. 16). Doprinosi iz naknade, na teret angažovanog lica, iznose 14% za PIO, 5,15% za zdravstveno i 0,75% za nezaposlenost, a doprinosi na naknadu, na teret poslodavca, 10% za PIO i 5,15% za zdravstveno (čl. 7-9, 16 i 44 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje). Neoporezivi iznos iz čl. 15a se na PP naknadu ne primenjuje, jer čl. 15a st. 2 umanjenje vezuje samo za zaradu iz čl. 13 st. 1 i 3, a ne i za PP naknadu iz st. 2. Primer: na bruto naknadu od 100.000 dinara porez je 10.000, doprinosi iz naknade 19.900, pa je neto 70.100 dinara, a poslodavac plaća još 15.150 dinara doprinosa, ukupno 115.150. Doprinosi se plaćaju najmanje na najnižu mesečnu osnovicu, koja za 2026. iznosi 51.297 dinara (čl. 36 i 37 Zakona o doprinosima). Stope i iznose proverite na purs.gov.rs.
Pitanja i odgovori
Šta je PP ugovor i ko sme da ga zaključi?
PP ugovor je skraćeni naziv za ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova iz čl. 197 Zakona o radu. Poslodavac ga može zaključiti za poslove koji po svojoj prirodi ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini, i to samo sa tri kategorije lica: nezaposlenim licem, zaposlenim koji radi nepuno radno vreme (do punog radnog vremena) i korisnikom starosne penzije. Po čl. 198 ugovor se može zaključiti i sa članom omladinske ili studentske zadruge, preko zadruge. Ugovor mora biti u pisanom obliku. Sa zaposlenim koji već radi puno radno vreme PP ugovor se ne može zaključiti; za njega postoji ugovor o dopunskom radu.
Kako se računa plata na PP ugovor?
Naknada po PP ugovoru se za porez tretira kao zarada (čl. 13 st. 2 Zakona o porezu na dohodak građana). Na bruto naknadu se obračunava porez od 10% i doprinosi iz naknade od 19,9% (PIO 14%, zdravstveno 5,15%, nezaposlenost 0,75%). Neoporezivi iznos iz čl. 15a se ne primenjuje, jer ga čl. 15a st. 2 vezuje samo za zaradu iz čl. 13 st. 1 i 3, a ne za PP naknadu iz st. 2. Neto je zato bruto umanjen za porez i te doprinose, odnosno 70,1% bruto iznosa. Poslodavac na svoj teret plaća još 15,15% (PIO 10% i zdravstveno 5,15%). Ako u ugovoru piše neto iznos, poslodavac na njega dodaje sve obaveze.
Da li PP ugovor ulazi u radni staž?
Radni staž u smislu Zakona o radu ne, jer PP ugovor ne zasniva radni odnos. Staž osiguranja da. Lice koje obavlja privremene i povremene poslove je osiguranik po Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (čl. 11 st. 1 tač. 9 i 10), a u staž osiguranja se računa vreme za koje je plaćen doprinos za PIO (čl. 46). Poslodavac je obveznik obračuna i uplate doprinosa istovremeno sa isplatom naknade (čl. 51 Zakona o doprinosima). Podatke o uplaćenim doprinosima možete proveriti u Fondu PIO ili preko portala Centralnog registra.
Da li imam pravo na bolovanje na PP ugovoru?
Lice na PP ugovoru je zdravstveno osigurano, jer se za njega plaća doprinos za zdravstveno osiguranje, i ostvaruje pravo na zdravstvenu zaštitu (čl. 11 st. 1 tač. 13 Zakona o zdravstvenom osiguranju). Pravo na naknadu zarade za vreme bolovanja iz sredstava Republičkog fonda, međutim, imaju samo osiguranici iz čl. 72 tog zakona, a lica na privremenim i povremenim poslovima nisu među njima. Ni Zakon o radu ne obavezuje poslodavca da im plati naknadu za prvih 30 dana, jer ta odredba važi za zaposlene. Za dane bolesti PP radnik zato po pravilu ne prima naknadu, osim ako je ugovorom drugačije uređeno.
Koliki je otkazni rok na PP ugovoru?
Zakon o radu ne propisuje otkazni rok za PP ugovor, jer pravila o otkazu, otkaznom roku i zaštiti od otkaza važe za radni odnos. Prestanak PP ugovora uređuje sam ugovor i opšta pravila obligacionog prava. Ako ugovor sadrži rok obaveštenja, on obavezuje obe strane. Ako ne sadrži ništa, ugovor prestaje istekom ugovorenog vremena ili završetkom posla, a jednostrani raskid pre toga može otvoriti pitanje naknade štete. Zato se preporučuje da se u ugovor upiše rok obaveštenja i način isplate za odrađene dane.
Da li na PP ugovoru imam godišnji odmor i minimalnu zaradu?
Ne po zakonu. Godišnji odmor, plaćeno odsustvo, uvećana zarada za prekovremeni i noćni rad, minimalna zarada i otpremnina su prava zaposlenih, a lice na PP ugovoru nije zaposleni. Poslodavac i angažovano lice mogu neka od tih prava ugovoriti, ali ih zakon ne garantuje. Za doprinose ipak postoji donja granica: ako je naknada niža od najniže mesečne osnovice doprinosa, doprinosi se plaćaju na tu osnovicu (čl. 36 Zakona o doprinosima), koja za 2026. iznosi 51.297 dinara.
Može li penzioner da radi na PP ugovor i da li gubi penziju?
Korisnik starosne penzije je izričito naveden u čl. 197 st. 1 tač. 3 Zakona o radu kao lice sa kojim se PP ugovor može zaključiti. Na naknadu se plaćaju porez i doprinosi kao i za druga lica, uključujući doprinos za PIO. Isplata starosne penzije se zbog toga ne obustavlja. Korisnik starosne penzije koji je po osnovu rada bio u osiguranju najmanje godinu dana može po prestanku tog rada tražiti ponovno određivanje penzije, pri čemu mu se utvrđuje povoljniji iznos (čl. 121 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju).