Zakon o radu ukratko: šta uređuje, ključni članovi i rokovi
Zakon o radu Srbija: važeći tekst i brojevi Sl. glasnika, godišnji odmor, otkaz, prekovremeni rad, otpremnina i rokovi, objašnjeni običnim jezikom.
Šta uređuje Zakon o radu i na koga se primenjuje
Zakon o radu je opšti propis o radnim odnosima u Republici Srbiji. Uređuje prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa: od ugovora o radu, preko radnog vremena, odmora i zarade, do prestanka radnog odnosa i sudske zaštite. Kada neko pretražuje „zakon o radu Srbija“, gotovo uvek misli na ovaj zakon.
Primenjuje se na zaposlene koji rade na teritoriji Srbije kod domaćeg ili stranog poslodavca, kao i na zaposlene koje je poslodavac uputio na rad u inostranstvo (čl. 2). Na zaposlene u državnim organima i javnim službama primenjuje se ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Prava se dalje uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, ali ti akti ne mogu dati manje prava od zakona.
Zvanični citat glasi: Zakon o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US, 113/2017, 95/2018 - autentično tumačenje i 109/2025 - dr. zakon). Najobimnije izmene donete su 2014. godine (br. 75/2014). Poslednja promena je iz decembra 2025: poseban zakon o e-Bolovanju (br. 109/2025) isključio je primenu čl. 103 i čl. 179 st. 3 tač. 2 od 1. januara 2026. Zbog toga upit „zakon o radu 2025“ vodi na isti zakon iz 2005, u tekstu koji važi danas.
Kako je zakon strukturisan
Zakon ima preko 280 članova raspoređenih u glave. Za svakodnevna pitanja najvažnije su sledeće:
- I Osnovne odredbe (pojmovi, zabrana diskriminacije, opšti akti)
- II Zasnivanje radnog odnosa (ugovor o radu, probni rad, rad na određeno vreme, rad van prostorija poslodavca)
- V Radno vreme (puno, nepuno, prekovremeni rad, preraspodela, noćni rad)
- VI Odmori i odsustva (godišnji odmor, plaćeno i neplaćeno odsustvo)
- VII Zaštita zaposlenih (materinstvo, porodiljsko odsustvo, zaštita omladine i invalida)
- VIII Zarada, naknada zarade i druga primanja
- XI Višak zaposlenih (program rešavanja viška, otpremnina)
- XVI Prestanak radnog odnosa (razlozi za otkaz, postupak, otkazni rok, nezakonit otkaz)
- završne glave o ostvarivanju i zaštiti prava, radu van radnog odnosa, sindikatima, kolektivnim ugovorima, nadzoru i kaznama
Odredbe Zakona o radu koje se najčešće traže
Sadržina ugovora o radu (čl. 33). Ugovor mora da sadrži, između ostalog, opis poslova, mesto rada, vrstu radnog odnosa, dan početka rada, radno vreme i novčani iznos osnovne zarade. Ako neki od tih elemenata nedostaje, to je prvi znak da ugovor treba proveriti.
Probni rad i rad na određeno vreme (čl. 36 i 37). Probni rad traje najduže šest meseci. Ugovori na određeno vreme sa istim zaposlenim ukupno ne mogu trajati duže od 24 meseca, uz izuzetke: zamena odsutnog zaposlenog, projekat, stranac sa dozvolom za rad, novoosnovani poslodavac (do 36 meseci) i nezaposleni kome do penzije nedostaje do pet godina.
Radno vreme i prekovremeni rad (čl. 51, 53 i 55). Puno radno vreme je 40 časova nedeljno. Prekovremeni rad ne može trajati duže od osam časova nedeljno, a zaposleni ne može raditi duže od 12 časova dnevno. Poslodavac je dužan da vodi dnevnu evidenciju o prekovremenom radu.
Uvećana zarada (čl. 108). Zakon propisuje najniže procente: 26% za prekovremeni rad, 26% za noćni rad, 110% za rad na praznik i 0,4% po godini za minuli rad.
Naknada zarade za bolovanje (čl. 115). Za odsustvo do 30 dana poslodavac isplaćuje najmanje 65% prosečne zarade iz prethodnih 12 meseci kod bolesti ili povrede van rada, a 100% kod povrede na radu ili profesionalne bolesti.
Razlozi za otkaz (čl. 179). Poslodavac može otkazati ugovor samo iz opravdanog razloga: radna sposobnost i ponašanje zaposlenog, povreda radne obaveze, nepoštovanje radne discipline ili potrebe poslodavca (tehnološki višak, odbijanje aneksa ugovora).
Upozorenje pre otkaza (čl. 180) i oblik otkaza (čl. 185). Kod povrede obaveze ili discipline zaposleni se prvo pisano upozorava i dobija najmanje osam dana da se izjasni. Otkaz se daje rešenjem u pisanom obliku, sa obrazloženjem i poukom o pravnom leku.
Isplata po prestanku radnog odnosa (čl. 186). Sve neisplaćene zarade i druga primanja poslodavac isplaćuje najkasnije u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.
Nezakonit otkaz (čl. 191). Ako sud utvrdi da je radni odnos prestao bez pravnog osnova, zaposleni može tražiti vraćanje na rad, naknadu štete u visini izgubljene zarade i uplatu doprinosa.
Zakon o radu: godišnji odmor
Godišnji odmor uređuju čl. 68-76. Najkraće:
- Pravo na korišćenje godišnjeg odmora stiče se posle mesec dana neprekidnog rada kod poslodavca (čl. 68). Zaposleni se tog prava ne može odreći, niti se ono može zameniti novcem, osim kod prestanka radnog odnosa.
- Minimum je 20 radnih dana godišnje (čl. 69).
- Za godinu u kojoj je radni odnos zasnovan ili prestaje, pripada dvanaestina godišnjeg odmora za svaki mesec rada, takozvani srazmerni deo (čl. 72).
- Odmor se može koristiti odjednom ili u delovima. Prvi deo traje najmanje dve radne nedelje neprekidno u toku kalendarske godine, a ostatak se koristi najkasnije do 30. juna naredne godine (čl. 73).
- O vremenu korišćenja odlučuje poslodavac, uz prethodnu konsultaciju zaposlenog. Rešenje se dostavlja najkasnije 15 dana pre početka odmora, a poslodavac može da izmeni termin najkasnije pet radnih dana ranije ako to zahtevaju potrebe posla (čl. 75).
- Ako radni odnos prestane, a odmor nije iskorišćen, poslodavac isplaćuje novčanu naknadu u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, srazmerno broju neiskorišćenih dana. Ta naknada ima karakter naknade štete (čl. 76).
Gde pročitati zvanični tekst
Zvanični prečišćeni tekst dostupan je u Pravno-informacionom sistemu Republike Srbije: Zakon o radu na pravno-informacioni-sistem.rs. Pre nego što se oslonite na neki član, proverite da li je u međuvremenu menjan i šta o istom pitanju kažu kolektivni ugovor, pravilnik o radu i vaš ugovor o radu, jer oni mogu predvideti povoljnija prava od zakonskog minimuma.
Izvori
- Zakon o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005 ... 109/2025 - dr. zakon)
- Zakon o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju nastupanja privremene sprečenosti za rad korišćenjem softverskog rešenja „e-Bolovanje - Poslodavac“ („Sl. glasnik RS“, br. 109/2025), čl. 13-15 (paragraf.rs)
Šta da uradite
- Probni rad traje najduže šest meseci, a otkazni rok tokom probnog rada ne može biti kraći od pet radnih dana (čl. 36).
- Rad na određeno vreme sa istim zaposlenim, sa prekidima ili bez njih, ne može trajati duže od 24 meseca, osim u izuzecima iz zakona (čl. 37).
- Prekovremeni rad je ograničen na osam časova nedeljno, a ukupan rad na 12 časova dnevno (čl. 53).
- Godišnji odmor iznosi najmanje 20 radnih dana, a pravo na korišćenje stiče se posle mesec dana neprekidnog rada (čl. 68 i 69).
- Rešenje o godišnjem odmoru dostavlja se najkasnije 15 dana pre početka odmora; drugi deo odmora koristi se najkasnije do 30. juna naredne godine (čl. 73 i 75).
- Zarada se isplaćuje najmanje jednom mesečno, najkasnije do kraja tekućeg meseca za prethodni mesec (čl. 110).
- Pre otkaza zbog povrede radne obaveze ili discipline poslodavac pisano upozorava zaposlenog i ostavlja najmanje osam dana za izjašnjenje (čl. 180).
- Poslodavac može dati otkaz u roku od šest meseci od saznanja za činjenice, odnosno godinu dana od njihovog nastupanja (čl. 184).
- Zaposleni koji sam daje otkaz dostavlja ga pisano najmanje 15 dana pre dana prestanka radnog odnosa; opštim aktom ili ugovorom taj rok može biti duži, ali ne duži od 30 dana (čl. 178).
- Spor pred sudom pokreće se u roku od 60 dana od dostavljanja rešenja ili saznanja za povredu prava (čl. 195). Novčana potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju za tri godine (čl. 196).
Pitanja i odgovori
Koji je važeći Zakon o radu 2025. i 2026. godine?
Važi Zakon o radu iz 2005. godine sa svim kasnijim izmenama („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005 do 109/2025 - dr. zakon). Poslednja promena došla je kroz drugi zakon: Zakon o razmeni podataka kod privremene sprečenosti za rad (e-Bolovanje), objavljen u broju 109/2025, zbog kog od 1. januara 2026. prestaju da se primenjuju čl. 103 i čl. 179 st. 3 tač. 2 Zakona o radu. Te odredbe su obavezivale zaposlenog da poslodavcu sam dostavi lekarsku potvrdu o bolovanju, a sada podaci stižu elektronski. Prestanak primene vezan je za početak primene novog zakona kod konkretnog poslodavca: poslodavci su se morali registrovati u sistem do 1. januara 2026, a preduzetnik koji zapošljava jedno ili više lica ima rok do 1. januara 2027. (čl. 13, 14 i 15 tog zakona).
Koliko dana godišnjeg odmora propisuje Zakon o radu?
Zakonski minimum je 20 radnih dana u kalendarskoj godini (čl. 69). Taj minimum se uvećava po kriterijumima iz opšteg akta ili ugovora o radu, kao što su doprinos na radu, uslovi rada, radno iskustvo i stručna sprema.
Koliki je otkazni rok po Zakonu o radu?
Kada otkaz daje zaposleni, otkazni rok je najmanje 15, a najviše 30 dana (čl. 178). Kada poslodavac otkazuje ugovor zato što zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, otkazni rok je od osam do 30 dana, zavisno od staža osiguranja (čl. 189). Kod ostalih razloga za otkaz zakon ne propisuje otkazni rok.
Da li poslodavac može da da otkaz trudnici?
Za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta i posebne nege deteta poslodavac ne može da otkaže ugovor o radu (čl. 187). Rešenje o otkazu je ništavo ako je poslodavac znao za te okolnosti ili ako ga zaposlena o njima obavesti u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, uz potvrdu lekara ili nadležnog organa.
Kolika je otpremnina kod tehnološkog viška?
Otpremnina se isplaćuje pre otkaza i ne može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca kod koga se ostvaruje pravo na otpremninu (čl. 158). Opšti akt ili ugovor o radu mogu predvideti veći iznos.
Koliko je uvećanje zarade za prekovremeni i noćni rad?
Najmanje 26% od osnovice za prekovremeni rad, najmanje 26% za rad noću ako nije vrednovan u osnovnoj zaradi, najmanje 110% za rad na dan praznika koji je neradan dan i najmanje 0,4% po godini rada za minuli rad (čl. 108).