Dobio sam otkaz, šta sada
Rokovi i koraci nakon otkaza ugovora o radu - uključujući otkaz na bolovanju ili zbog trudnoće.
Šta da uradite
Otkaz ugovora o radu je jednostrana odluka poslodavca i mora biti zasnovan na jednom od razloga taksativno navedenih u zakonu (npr. povreda radne obaveze, nepoštovanje radne discipline, neostvarivanje rezultata rada, tehnološki, ekonomski ili organizacioni razlozi). Prvi korak nije žalba poslodavcu niti pritužba inspekciji rada - to je provera da li je otkaz uopšte zakonit i, ako nije, podnošenje tužbe u zakonskom roku.
Posebnu pažnju treba obratiti na dva česta slučaja. Otkaz za vreme bolovanja zahteva proveru da li je stvarni (a ne samo formalno naveden) razlog otkaza vezan za odsustvo zbog bolesti - takav osnov nije zakonit (član 183. Zakona o radu), iako zakon ovu situaciju ne štiti na identičan način kao trudnoću. Otkaz zbog trudnoće ili porodiljskog odsustva je izričito zabranjen članom 187. Zakona o radu; ako je poslodavac za trudnoću saznao naknadno, zaposlena ima rok od 30 dana od prestanka radnog odnosa da ga o tome pisano obavesti uz lekarsku potvrdu, čime rešenje o otkazu postaje ništavo.
U svakom slučaju, presudan je datum prijema pisanog rešenja o otkazu - od njega (ili od saznanja za povredu prava ako rešenje nije uredno dostavljeno) teče rok od 60 dana za podnošenje tužbe. Do tada je potrebno prikupiti svu relevantnu dokumentaciju: ugovor o radu, rešenje o otkazu sa obrazloženjem, obračune zarade za poslednjih nekoliko meseci i, ako je relevantno, medicinsku dokumentaciju.
Kada se obratiti advokatu
Rok od 60 dana za tužbu je najoštrija činjenica u celom ovom postupku - reč je o prekluzivnom roku koji se, za razliku od zastarelosti, ne prekida niti produžava, pa se preporučuje da se pravna provera obavi što ranije nakon prijema rešenja, a ne pred sam istek roka. Konsultacija je posebno korisna kad je osnov otkaza sporan (npr. navodna povreda radne discipline koju poslodavac nije dokumentovao), kad se otkaz poklapa sa bolovanjem ili trudnoćom, ili kad rešenje o otkazu uopšte nije uredno obrazloženo ili dostavljeno.
Izvori
Šta da uradite
- Zahtevajte pisano rešenje o otkazu sa obrazloženjem i pravnom poukom, ako ga još niste dobili - bez njega je teško proceniti da li je otkaz zasnovan na zakonom predviđenom osnovu iz člana 179. Zakona o radu.
- Zabeležite tačan datum prijema rešenja - od tog datuma (ili od saznanja za povredu prava, ako rešenje formalno nije uručeno) računa se rok od 60 dana za tužbu.
- Sačuvajte ugovor o radu, obračune zarade, prepisku sa poslodavcem i eventualnu medicinsku dokumentaciju (potvrde o bolovanju, nalaze) - to su ključni dokazi u eventualnom sporu.
- Proverite da li ste u trenutku otkaza bili na bolovanju, trudni, na porodiljskom odsustvu ili odsustvu radi nege deteta - u tim slučajevima postoji posebna zakonska zaštita od otkaza, a otkaz dat suprotno njoj je ništav.
- Podnesite tužbu nadležnom osnovnom sudu pre isteka roka od 60 dana; tužbom se može tražiti poništaj rešenja, vraćanje na rad i naknada štete za izgubljenu zaradu.
- Do isteka roka za tužbu razmotrite konsultaciju sa advokatom radi provere osnova otkaza i formulacije tužbenog zahteva - greška u zahtevu ili propušten rok se posle ne mogu ispraviti.
Šta ovo košta
Tužbe zaposlenih radi poništaja nezakonitog otkaza su po pravilu oslobođene plaćanja sudske takse, jer se vode zbog prestanka radnog odnosa. Trošak koji ostaje je advokatska nagrada (ako se angažuje advokat) i eventualni troškovi veštačenja. Detaljan pregled troškova radnog spora dat je na posebnoj stranici o cenama.
Osnov za advokatsku nagradu: Tarifni broj 14 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata (sporovi iz radnih odnosa u vezi sa otkazom, 550 poena) za poništaj otkaza i vraćanje na rad, i Tarifni broj 13 za procenjivi zahtev za izgubljenu zaradu. Kada se tužbom postavi više kumulativnih zahteva, nagrada se uvećava za 50% za drugi i svaki dalji zahtev.
Pitanja i odgovori
Da li otkaz na bolovanju važi?
Sama činjenica da je zaposleni na bolovanju u trenutku uručenja otkaza ne čini otkaz automatski ništavim na isti način kao otkaz za vreme trudnoće - Zakon o radu izričito štiti od otkaza trudnice, porodilje i roditelje na odsustvu radi nege deteta (član 187), dok privremena sprečenost za rad zbog bolesti nije na identičan način posebno navedena u toj odredbi. Otkaz i dalje mora počivati na zakonom predviđenom osnovu iz člana 179. Zakona o radu, a član 183. Zakona o radu izričito propisuje da privremena sprečenost za rad usled bolesti, nesreće na radu ili profesionalnog oboljenja ne predstavlja opravdan razlog za otkaz. Ako je stvarni razlog otkaza upravo odsustvovanje zbog bolesti, otkaz se može osporiti tužbom u roku od 60 dana.
Da li otkaz zbog trudnoće važi?
Ne - otkaz ugovora o radu zaposlenoj za vreme trudnoće, porodiljskog odsustva, odsustva radi nege deteta i odsustva radi posebne nege deteta zakon izričito zabranjuje (član 187. Zakona o radu), a rešenje o otkazu doneto suprotno toj zabrani je ništavo ako je poslodavac u trenutku otkaza znao za trudnoću, ili ako zaposlena u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa obavesti poslodavca o postojanju trudnoće uz potvrdu ovlašćenog lekara.
Šta ako propustim rok od 60 dana?
Sud po pravilu odbacuje tužbu podnetu posle isteka ovog roka, bez obzira na osnovanost prigovora na sam otkaz, jer je reč o prekluzivnom roku koji se ne može produžiti niti vratiti u pređašnje stanje po opštim pravilima zastarelosti.
Da li mogu da tražim vraćanje na posao umesto naknade štete?
Tužbeni zahtev može obuhvatiti i poništaj otkaza i vraćanje na rad, uz naknadu izgubljene zarade za period od prestanka rada do vraćanja na posao - izbor između tih zahteva zavisi od konkretnih okolnosti i vremena proteklog od otkaza, pa je to pitanje za individualnu procenu uz advokata.