Želim da se razvedem
Koraci za sporazumni ili parnični razvod braka i šta da očekujete od postupka.
Šta da uradite
Prvi korak je da procenite da li se sa supružnikom slažete oko svih posledica razvoda - ko će vršiti roditeljsko pravo, kako će izgledati kontakt deteta sa roditeljem sa kojim ne živi, koliko iznosi izdržavanje i kako se deli zajednička imovina. Ako postoji potpuna saglasnost, na raspolaganju je sporazumni razvod: oba supružnika zajedno podnose predlog osnovnom sudu, uz obavezan pisani sporazum o vršenju roditeljskog prava (ako ima maloletne dece) i pisani sporazum o deobi zajedničke imovine, odnosno izjavu da je nema. Sporazum o deobi imovine sud unosi u presudu onakav kakav jeste, a sporazum o deci samo ako proceni da je u najboljem interesu deteta (čl. 225. Porodičnog zakona) - ako nije, predlog se vraća na dopunu ili se postupak nastavlja kao sporan.
Ako saglasnosti nema - bilo oko same odluke da se brak okonča, bilo oko dece, izdržavanja ili imovine - put je razvod po tužbi. Tužbu podnosi jedan ili oba supružnika osnovnom sudu opšte mesne nadležnosti ili sudu na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište (čl. 48. Zakona o parničnom postupku). Tužba se ne dostavlja tuženom na odgovor, već uz poziv na ročište za posredovanje. Postupak počinje pokušajem mirenja, a ako on ne uspe, nagodbom o spornim pitanjima (čl. 229-246. Porodičnog zakona); tek ako ni to ne dovede do dogovora, sud prelazi na dokazni postupak i donosi presudu. Nezavisno od toga da li je to izričito traženo, sud u presudi mora odlučiti o vršenju roditeljskog prava (čl. 226. Porodičnog zakona), a ako roditelji nemaju sporazum koji je u najboljem interesu deteta, i o izdržavanju i o održavanju ličnih odnosa sa drugim roditeljem (čl. 272. st. 2).
Za detaljan opis koraka, ročišta i rokova pogledajte stranicu o postupku razvoda braka; za sudsku taksu i orijentaciju o advokatskom honoraru pogledajte stranicu o ceni razvoda.
Kada se obratiti advokatu
Kod potpuno nespornog sporazumnog razvoda bez maloletne dece i bez spora oko imovine, moguće je voditi postupak i samostalno. Advokat postaje koristan čim se pojavi bilo kakav spor - oko vršenja roditeljskog prava, modela kontakta sa detetom, visine izdržavanja ili podele imovine - jer ta pitanja utiču na sadržinu presude i teško se naknadno menjaju bez novog postupka. Advokat je takođe koristan pri sastavljanju sporazuma koji sud treba da oceni kao sporazum u najboljem interesu deteta, kao i u svakom postupku po tužbi, gde druga strana ima punomoćnika ili gde se očekuje sporenje o činjenicama.
Izvori
- Porodični zakon („Sl. glasnik RS“, br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon, 6/2015 i 109/2025 - dr. zakon), čl. 40, 41, 204, 221, 225, 226, 229-246, 266 i 272
- Zakon o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, br. 72/2011 ... 18/2020 i 10/2023 - dr. zakon), čl. 48 i 101
- Zakon o sudskim taksama („Sl. glasnik RS“, br. 28/94 ... 91/2025)
- Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata („Sl. glasnik RS“, br. 43/2023 i 56/2025)
Šta da uradite
- Proverite da li se sa supružnikom slažete oko razvoda, vršenja roditeljskog prava, izdržavanja dece i podele zajedničke imovine. Ako se slažete oko svega, dostupan je sporazumni razvod.
- Za sporazumni razvod pripremite pisani sporazum o vršenju roditeljskog prava (ako imate maloletnu decu) i pisani sporazum o deobi zajedničke imovine, ili izjavu da zajedničke imovine nema. Prema čl. 40. st. 2. Porodičnog zakona oba sporazuma su obavezan deo sporazuma o razvodu; nepotpun predlog sud vraća radi dopune, a ako ga je podneo punomoćnik, odbacuje ga (čl. 101. Zakona o parničnom postupku).
- Predlog za sporazumni razvod i tužba za razvod podnose se osnovnom sudu. Pored suda opšte mesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem ste području kao supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište (čl. 48. Zakona o parničnom postupku).
- Ako se ne slažete oko razvoda ili oko dece i imovine, razvod se traži tužbom. Tužba se tuženom supružniku ne dostavlja na odgovor, već uz poziv na ročište za posredovanje (čl. 204. st. 2. i čl. 231. st. 2. Porodičnog zakona). Sud najpre pokušava mirenje, a potom nagodbu o roditeljskom pravu i imovini (čl. 229-246), pre nego što se pređe na dokazni postupak. Posredovanje se ne sprovodi ako jedan od supružnika na njega ne pristane, ako mu je boravište nepoznato ili ako živi u inostranstvu (čl. 230).
- U oba postupka sud je dužan da presudom odluči o vršenju roditeljskog prava, čak i kad to stranke izričito ne traže (čl. 226. st. 1. Porodičnog zakona). Sporazum roditelja unosi se u presudu samo ako sud proceni da je u najboljem interesu deteta (čl. 225. st. 1); ako sporazuma nema, sud odlučuje i o visini doprinosa za izdržavanje i o održavanju ličnih odnosa deteta sa drugim roditeljem (čl. 272. st. 2).
- Za detaljan tok postupka, potrebnu dokumentaciju i nadležnost pogledajte stranicu o postupku razvoda; za očekivane troškove pogledajte stranicu o ceni razvoda.
Šta ovo košta
Sudska taksa je ista i za sporazumni i za parnični put, jer se plaća samo jedna taksa na tužbu odnosno predlog za razvod. Na ukupan trošak najviše utiče broj ročišta i obim eventualnog spora oko dece i imovine. Detaljan pregled je na stranici Koliko košta razvod braka.
Osnov za advokatsku nagradu: Prvi tarifni broj Zakona o sudskim taksama (taksa na tužbu odnosno predlog za razvod); Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata za zastupanje
Pitanja i odgovori
Koja je razlika između sporazumnog i parničnog razvoda?
Kod sporazumnog razvoda oba supružnika se slažu da se brak okonča i podnose zajednički predlog sa već usaglašenim sporazumima o deci i imovini; postupak se po pravilu okonča na jednom ročištu. Kod razvoda po tužbi jedan supružnik pokreće spor, a sud odlučuje o postojanju uslova za razvod i, po potrebi, o vršenju roditeljskog prava, izdržavanju i podeli imovine, što obično traje duže i zahteva više ročišta.
Da li mi je potreban advokat da bih se razveo ili razvela?
Za postupak pred prvostepenim sudom nije propisano obavezno zastupanje po advokatu - supružnici mogu sami podneti predlog za sporazumni razvod ili tužbu. Kod sporazumnog razvoda oba supružnika ne mogu imati istog punomoćnika (čl. 221. st. 3. Porodičnog zakona). Angažovanje advokata je u praksi korisno kad postoji spor oko dece, imovine ili izdržavanja, ili kad stranka nije upućena u sam postupak.
Šta ako se supružnik ne slaže sa razvodom?
Ako drugi supružnik ne pristaje na razvod ili ne prihvata predložene uslove, sporazumni put nije moguć i razvod se traži tužbom. Sud tada ispituje da li su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili je zajednica života objektivno postala neostvariva, u smislu čl. 41. Porodičnog zakona.
Ko odlučuje sa kim će deca živeti posle razvoda?
Ako se roditelji slože, sporazum o vršenju roditeljskog prava unosi se u presudu, pod uslovom da ga sud oceni kao sporazum u najboljem interesu deteta (čl. 225. st. 1. Porodičnog zakona). Ako se ne slože, o tome odlučuje sud, rukovodeći se najboljim interesom deteta i uzimajući u obzir mišljenje deteta koje je sposobno da ga formira (čl. 266. i 272. Porodičnog zakona).