Pređi na sadržaj

Postupak za razvod braka: predlog, tužba i nadležni sud

Gde se podnosi zahtev za razvod braka (predlog za sporazumni razvod ili tužba), koji sud je nadležan, šta se prilaže i kako teče postupak, korak po korak.

Tok postupka

Postupak razvoda ide jednom od dve odvojene grane, u zavisnosti od toga da li postoji saglasnost supružnika. Kod sporazumnog razvoda oba supružnika zajedno podnose predlog osnovnom sudu, uz dva obavezna pisana sporazuma - o vršenju roditeljskog prava (ako ima maloletne dece) i o deobi zajedničke imovine, odnosno izjavu da je nema. Postupak je pojednostavljen: nema faze mirenja, jer je saglasnost već postignuta, a sud se pretežno bavi proverom da je sporazum o deci u najboljem interesu deteta. Kad sud tu ocenu potvrdi, sporazumi se unose u izreku presude i postupak se po pravilu okonča na jednom ročištu.

Kod razvoda po tužbi jedan ili oba supružnika pokreću spor pred osnovnim sudom. Tužba se tuženom dostavlja uz poziv na ročište za posredovanje, a ne na odgovor; sud najpre pokušava mirenje radi eventualnog očuvanja braka, a ako ono ne uspe, prelazi se na nagodbu o vršenju roditeljskog prava i podeli imovine. Tek ako ni nagodba ne dovede do dogovora, postupak ide na glavnu raspravu i dokazni postupak, u kome sud po službenoj dužnosti može istraživati činjenice važne za zaštitu interesa deteta. Bračni sporovi vode se kao hitni, javnost je isključena, a spis se smatra službenom tajnom. Presuda, bez obzira na to koja je grana vođena, mora sadržati odluku o vršenju roditeljskog prava i o izdržavanju maloletne dece.

Presuda postaje pravnosnažna kad protekne rok za žalbu, ako žalba nije izjavljena; ako jeste, o njoj odlučuje apelacioni sud, koji u bračnim sporovima po pravilu odlučuje u roku od 30 dana.

Gde se podnosi zahtev za razvod braka

Zahtev za razvod, bilo da je to predlog za sporazumni razvod ili tužba, podnosi se osnovnom sudu, jer je on u prvom stepenu stvarno nadležan za bračne sporove; o žalbi odlučuje apelacioni sud. Koji osnovni sud: pored suda opšte mesne nadležnosti, dakle suda prema prebivalištu ili boravištu tuženog supružnika, nadležan je i sud na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište (čl. 39. i 48. Zakona o parničnom postupku), a bira podnosilac. Kod sporazumnog razvoda nema tuženog, pa se predlog u praksi podnosi sudu prema prebivalištu jednog od supružnika ili sudu poslednjeg zajedničkog prebivališta. Ako supružnici žive u različitim gradovima, to znači da tužilac može birati između dva, ponekad tri suda.

Podnesak se predaje pisarnici nadležnog osnovnog suda, lično ili poštom, u dovoljnom broju primeraka za sud i za drugu stranu, uz priloge (izvod iz matične knjige venčanih, izvodi iz matične knjige rođenih za decu, kopije ličnih karata). Sudska taksa se ne plaća unapred: sud dostavlja nalog za plaćanje kad taksena obaveza nastane. Područja osnovnih sudova određena su Zakonom o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava; ako niste sigurni koji sud pokriva vašu opštinu, pisarnica najbližeg osnovnog suda će vas uputiti.

Predlog za sporazumni razvod ili tužba: šta svaki sadrži

Portal nema obrazac predloga ni tužbe za razvod i sudovi ga ne propisuju; oba podneska pišu se slobodno, ali moraju da sadrže zakonom određene elemente.

Predlog za sporazumni razvod potpisuju oba supružnika. Kao i svaki podnesak, sadrži označenje suda, imena, prezimena i adrese supružnika, predmet (razvod braka), sadržinu izjave i potpise (čl. 98. ZPP). Suština je pisani sporazum o razvodu, koji po čl. 40. Porodičnog zakona obavezno obuhvata dva dela: sporazum o vršenju roditeljskog prava, zajedničkom ili samostalnom, ako ima zajedničke maloletne dece (sa kim dete živi, kako održava lične odnose sa drugim roditeljem i koliko iznosi izdržavanje), i sporazum o deobi zajedničke imovine, odnosno izjavu da zajedničke imovine nema. Bez nekog od ta dva dela sud predlog vraća na dopunu. Sud sporazum o deobi imovine unosi u presudu onakav kakav jeste, a sporazum o deci samo ako oceni da je u najboljem interesu deteta (čl. 225). Ako supružnici imaju punomoćnike, to ne mogu biti isti punomoćnik (čl. 221. st. 3).

Tužba za razvod braka sadrži određeni tužbeni zahtev (da se brak razvede, uz predlog kome se poveravaju deca, kako se održavaju lični odnosi i koliko iznosi izdržavanje), činjenice na kojima se zahtev zasniva, dokaze za te činjenice i podatke iz čl. 98. ZPP (čl. 192. ZPP). Osnov za razvod po tužbi je da su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili da se zajednica života objektivno ne može ostvarivati (čl. 41. PZ); tužba ne mora da dokazuje krivicu. Tužbu može podneti svaki supružnik (čl. 219). Tužba se tuženom ne dostavlja na odgovor, već uz poziv na ročište za posredovanje (čl. 204. st. 2), pa se tuženi o navodima izjašnjava na ročištu. U bračnom sporu ne može se doneti presuda zbog propuštanja ni na osnovu priznanja, niti zaključiti sudsko poravnanje (čl. 224); zato se tuženi koji ne dođe ne „gubi“ automatski, nego sud izvodi dokaze. Punomoćje advokatu mora biti overeno i izdato samo za bračni spor (čl. 221).

Koliko traje razvod

Sporazumni razvod se po pravilu okonča na jednom ročištu, jer nema mirenja ni nagodbe (čl. 233. i 240. PZ se odnose na spor pokrenut tužbom). Kad postupak dotiče dete, hitan je: prvo ročište zakazuje se tako da se održi u roku od 15 dana od prijema predloga ili tužbe, postupak se po pravilu sprovodi na najviše dva ročišta, a drugostepeni sud o žalbi odlučuje u roku od 30 dana (čl. 204. st. 3-5).

Kod razvoda po tužbi zakon ne propisuje ukupan rok, ali propisuje rokove faza. Mirenje se sprovodi u roku od dva meseca od dostavljanja tužbe (čl. 239), a ako ne uspe, nagodba u roku od dva meseca od okončanja mirenja (čl. 246); ako ih sprovodi savetovalište ili organ starateljstva koji sud ne obavesti u roku od tri meseca, preuzima ih sud. Tek potom sledi glavna rasprava. Posredovanje se ne sprovodi ako jedan supružnik na njega ne pristane, ako je nesposoban za rasuđivanje, ako mu je boravište nepoznato ili ako živi u inostranstvu (čl. 230), što skraćuje put do rasprave. Ako su se supružnici pomirili, tužba se smatra povučenom (čl. 236). Presuda postaje pravnosnažna istekom roka za žalbu od 15 dana (čl. 367. ZPP).

Troškovi

Sudska taksa je ista za predlog i za tužbu: 3.600 dinara na podnesak i isto toliko na presudu, jer je vrednost spora za razvod zakonom fiksirana na 20.000 dinara; kod sporazumnog razvoda supružnici plaćaju jednu taksu zajedno. Nagrada advokata ne zavisi od imovine, nego od broja radnji: 550 poena za predlog ili tužbu i 650 poena za održano ročište, po 50 dinara za poen; iznos za bilo koju radnju daje kalkulator advokatske tarife. Osnov za svaku stavku, poređenje dva puta i primer obračuna nalaze se na strani Koliko košta razvod braka.

Izvori

Šta da uradite

  1. 1

    Predlog za sporazumni razvod (grana A - supružnici se slažu)

    Podnosi se osnovnom sudu, uz obavezne pisane sporazume o vršenju roditeljskog prava i o deobi zajedničke imovine (čl. 40. Porodičnog zakona). Ako neki od sporazuma nedostaje, sud vraća predlog na dopunu.

  2. 2

    Ročište za sporazumni razvod

    Rok: Po pravilu jedno ročište, bez faze mirenja, jer su se strane već saglasile

    Sud proverava da je sporazum o vršenju roditeljskog prava u najboljem interesu deteta. Ako jeste, sporazumi se unose u izreku presude.

  3. 3

    Presuda o sporazumnom razvodu

    Postaje pravnosnažna po isteku roka za žalbu, ako žalba nije izjavljena.

  4. 4

    Tužba za razvod braka (grana B - nema saglasnosti)

    Podnosi je jedan ili oba supružnika osnovnom sudu. Punomoćje advokatu mora biti overeno i ograničeno na zastupanje u bračnom sporu.

  5. 5

    Dostava tužbe uz poziv na ročište za posredovanje

    Tužba se tuženom supružniku ne dostavlja na odgovor, već uz poziv na ročište (čl. 204. st. 2. Porodičnog zakona); o tužbenim navodima tuženi se izjašnjava na ročištu.

  6. 6

    Pokušaj mirenja i nagodbe

    Rok: Ako supružnici imaju maloletnu decu, postupak je hitan i prvo ročište održava se u roku od 15 dana od prijema tužbe (čl. 204. Porodičnog zakona); bez dece zakon ne propisuje rok za prvo ročište

    Mirenje ima za cilj održavanje braka; ako ne uspe, prelazi se na nagodbu o vršenju roditeljskog prava i podeli imovine. Ako ni nagodba ne uspe, postupak ide na glavnu raspravu.

  7. 7

    Glavna rasprava i dokazni postupak

    Sud po službenoj dužnosti može istraživati činjenice bitne za zaštitu interesa deteta. Javnost je isključena, a spis je službena tajna.

  8. 8

    Presuda po tužbi

    Presuda mora sadržati odluku o vršenju roditeljskog prava i o izdržavanju dece, čak i ako to nije izričito traženo (čl. 226. st. 1. i čl. 272. st. 2. Porodičnog zakona).

  9. 9

    Žalba

    Rok: 15 dana od dostavljanja presude (čl. 367. ZPP, koji se na bračne sporove primenjuje na osnovu čl. 202. Porodičnog zakona)

    O žalbi odlučuje apelacioni sud; u bračnim sporovima drugostepeni sud po pravilu odlučuje u roku od 30 dana.

Potrebna dokumentacija

  • Izvod iz matične knjige venčanih
  • Izvodi iz matične knjige rođenih za maloletnu decu, ako ih ima
  • Lične karte oba supružnika
  • Pisani sporazum o vršenju roditeljskog prava - obavezan kod sporazumnog razvoda ako ima maloletne dece
  • Pisani sporazum o deobi zajedničke imovine, ili izjava da zajedničke imovine nema - obavezan kod sporazumnog razvoda
  • Tužba za razvod braka, sa dokazima relevantnim za navode o poremećenim bračnim odnosima - kod razvoda po tužbi
  • Punomoćje za advokata, ako se stranka opredeli za zastupanje - overeno i ograničeno na bračni spor

Nadležnost

Za razvod braka, i sporazumni i po tužbi, stvarno je nadležan osnovni sud u prvom stepenu. Mesno je nadležan sud opšte mesne nadležnosti (po prebivalištu odnosno boravištu tuženog) ili sud na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište, po izboru podnosioca, u skladu sa čl. 48. Zakona o parničnom postupku. O žalbi na presudu odlučuje nadležni apelacioni sud.

Pitanja i odgovori

Gde se podnosi zahtev za razvod braka?

Osnovnom sudu, i kod sporazumnog razvoda i kod razvoda po tužbi. Po izboru podnosioca, to je sud po prebivalištu ili boravištu tuženog supružnika ili sud na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište (čl. 39. i 48. Zakona o parničnom postupku). O žalbi na presudu odlučuje apelacioni sud.

Da li se podnosi predlog ili tužba za razvod braka?

Zavisi od toga da li se supružnici slažu. Ako se slažu, zajedno podnose predlog za sporazumni razvod, uz pisane sporazume o vršenju roditeljskog prava i o deobi zajedničke imovine (čl. 40. Porodičnog zakona). Ako se ne slažu, jedan ili oba supružnika podnose tužbu za razvod braka, pa postupak ide kroz mirenje, nagodbu i, ako treba, glavnu raspravu.

Koliko traje sporazumni razvod?

Ako su sporazumi potpuni i sud oceni sporazum o vršenju roditeljskog prava kao sporazum u najboljem interesu deteta, postupak se često okonča na jednom ročištu. Ukupno trajanje do pravnosnažnosti ipak zavisi od zauzetosti suda i kompletnosti dokumentacije uz predlog.

Koliko traje razvod po tužbi?

Kada supružnici imaju maloletnu decu, postupak je hitan i prvo ročište održava se u roku od 15 dana od prijema tužbe (čl. 204. Porodičnog zakona), ali ukupno trajanje zavisi od broja ročišta, eventualnog veštačenja i mogućih žalbi, pa se konkretan rok ne može unapred odrediti.

Da li je mirenje obavezna faza kod svakog razvoda?

Kod razvoda po tužbi sud najpre pokušava mirenje, a zatim nagodbu o vršenju roditeljskog prava i imovini. Kod sporazumnog razvoda ta faza se ne sprovodi, jer su se supružnici već saglasili oko razvoda i njegovih posledica.

Da li presuda o razvodu mora da reši i pitanje dece i izdržavanja?

Da. Prema čl. 226. st. 1. i čl. 272. st. 2. Porodičnog zakona, sud je u presudi o razvodu dužan da odluči o vršenju roditeljskog prava i o izdržavanju maloletne dece, čak i kad to stranke izričito ne traže.

Da li postoji obrazac zahteva za razvod braka?

Ne. Ni sudovi ni ovaj portal ne propisuju obrazac. Predlog za sporazumni razvod i tužba pišu se slobodno, ali moraju da sadrže elemente podneska iz čl. 98. Zakona o parničnom postupku, tužba i tužbeni zahtev, činjenice i dokaze (čl. 192), a predlog pisane sporazume o vršenju roditeljskog prava i o deobi zajedničke imovine (čl. 40. Porodičnog zakona).

Kome se podnosi zahtev ako supružnici žive u različitim gradovima?

Podnosilac bira: sud prema prebivalištu ili boravištu tuženog supružnika ili sud na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište (čl. 39. i 48. Zakona o parničnom postupku). Kod sporazumnog razvoda, gde nema tuženog, predlog se u praksi podnosi sudu prema prebivalištu jednog od supružnika ili sudu poslednjeg zajedničkog prebivališta.