Pređi na sadržaj

Postupak za razvod braka

Kako izgleda postupak razvoda braka, sporazumnog i parničnog, i koji je sud nadležan.

Tok postupka

Postupak razvoda ide jednom od dve odvojene grane, u zavisnosti od toga da li postoji saglasnost supružnika. Kod sporazumnog razvoda oba supružnika zajedno podnose predlog osnovnom sudu, uz dva obavezna pisana sporazuma - o vršenju roditeljskog prava (ako ima maloletne dece) i o deobi zajedničke imovine, odnosno izjavu da je nema. Postupak je pojednostavljen: nema faze mirenja, jer je saglasnost već postignuta, a sud se pretežno bavi proverom da je sporazum o deci u najboljem interesu deteta. Kad sud tu ocenu potvrdi, sporazumi se unose u izreku presude i postupak se po pravilu okonča na jednom ročištu.

Kod razvoda po tužbi jedan ili oba supružnika pokreću spor pred osnovnim sudom. Nakon dostave tužbe i odgovora tuženog, sud najpre pokušava mirenje radi eventualnog očuvanja braka, a ako ono ne uspe, prelazi se na nagodbu o vršenju roditeljskog prava i podeli imovine. Tek ako ni nagodba ne dovede do dogovora, postupak ide na glavnu raspravu i dokazni postupak, u kome sud po službenoj dužnosti može istraživati činjenice važne za zaštitu interesa deteta. Bračni sporovi vode se kao hitni, javnost je isključena, a spis se smatra službenom tajnom. Presuda, bez obzira na to koja je grana vođena, mora sadržati odluku o vršenju roditeljskog prava i o izdržavanju maloletne dece.

Presuda postaje pravnosnažna kad protekne rok za žalbu, ako žalba nije izjavljena; ako jeste, o njoj odlučuje apelacioni sud, koji u bračnim sporovima po pravilu odlučuje u roku od 30 dana.

Nadležnost

Za razvod braka, nezavisno od toga da li je sporazuman ili po tužbi, stvarno je nadležan osnovni sud, dok o žalbi odlučuje apelacioni sud. Mesna nadležnost je alternativna: predlog odnosno tužba mogu se podneti sudu opšte mesne nadležnosti (po prebivalištu ili boravištu tuženog) ili sudu na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište, po izboru podnosioca.

Izvori

Šta da uradite

  1. 1

    Predlog za sporazumni razvod (grana A - supružnici se slažu)

    Podnosi se osnovnom sudu, uz obavezne pisane sporazume o vršenju roditeljskog prava i o deobi zajedničke imovine (čl. 40. Porodičnog zakona). Ako neki od sporazuma nedostaje, sud vraća predlog na dopunu.

  2. 2

    Ročište za sporazumni razvod

    Rok: Po pravilu jedno ročište, bez faze mirenja, jer su se strane već saglasile

    Sud proverava da je sporazum o vršenju roditeljskog prava u najboljem interesu deteta. Ako jeste, sporazumi se unose u izreku presude.

  3. 3

    Presuda o sporazumnom razvodu

    Postaje pravnosnažna po isteku roka za žalbu, ako žalba nije izjavljena.

  4. 4

    Tužba za razvod braka (grana B - nema saglasnosti)

    Podnosi je jedan ili oba supružnika osnovnom sudu. Punomoćje advokatu mora biti overeno i ograničeno na zastupanje u bračnom sporu.

  5. 5

    Dostava tužbe i odgovor tuženog

    Tuženi supružnik dobija priliku da se izjasni o tužbenim navodima.

  6. 6

    Pokušaj mirenja i nagodbe

    Rok: Ako supružnici imaju maloletnu decu, postupak je hitan i prvo ročište održava se u roku od 15 dana od prijema tužbe (čl. 204. Porodičnog zakona); bez dece zakon ne propisuje rok za prvo ročište

    Mirenje ima za cilj održavanje braka; ako ne uspe, prelazi se na nagodbu o vršenju roditeljskog prava i podeli imovine. Ako ni nagodba ne uspe, postupak ide na glavnu raspravu.

  7. 7

    Glavna rasprava i dokazni postupak

    Sud po službenoj dužnosti može istraživati činjenice bitne za zaštitu interesa deteta. Javnost je isključena, a spis je službena tajna.

  8. 8

    Presuda po tužbi

    Presuda mora sadržati odluku o vršenju roditeljskog prava i o izdržavanju dece, čak i ako to nije izričito traženo (čl. 226. st. 1. i čl. 272. st. 2. Porodičnog zakona).

  9. 9

    Žalba

    Rok: 15 dana od dostavljanja presude (čl. 367. ZPP, koji se na bračne sporove primenjuje na osnovu čl. 202. Porodičnog zakona)

    O žalbi odlučuje apelacioni sud; u bračnim sporovima drugostepeni sud po pravilu odlučuje u roku od 30 dana.

Potrebna dokumentacija

  • Izvod iz matične knjige venčanih
  • Izvodi iz matične knjige rođenih za maloletnu decu, ako ih ima
  • Lične karte oba supružnika
  • Pisani sporazum o vršenju roditeljskog prava - obavezan kod sporazumnog razvoda ako ima maloletne dece
  • Pisani sporazum o deobi zajedničke imovine, ili izjava da zajedničke imovine nema - obavezan kod sporazumnog razvoda
  • Tužba za razvod braka, sa dokazima relevantnim za navode o poremećenim bračnim odnosima - kod razvoda po tužbi
  • Punomoćje za advokata, ako se stranka opredeli za zastupanje - overeno i ograničeno na bračni spor

Nadležnost

Za razvod braka, i sporazumni i po tužbi, stvarno je nadležan osnovni sud u prvom stepenu. Mesno je nadležan sud opšte mesne nadležnosti (po prebivalištu odnosno boravištu tuženog) ili sud na čijem su području supružnici imali poslednje zajedničko prebivalište, po izboru podnosioca, u skladu sa čl. 48. Zakona o parničnom postupku. O žalbi na presudu odlučuje nadležni apelacioni sud.

Šta ovo košta

Šta ovo košta
Stavka Iznos Osnov
Sudska taksa na tužbu odnosno predlog za razvod braka 3.600 RSD (2.800 RSD uvećano za 4% od zakonom određene vrednosti spora od 20.000 RSD za bračne sporove); ista taksa važi i za sporazumni i za parnični razvod, a u istom iznosu plaća se i taksa za presudu. Zakon o sudskim taksama, čl. 27. st. 1. tač. 8, Tarifni br. 1. (napomena 1) i Tarifni broj 2, u tekstu posle izmena iz 2025 ('Sl. glasnik RS', br. 91/2025)
Advokatski honorar za sastav predloga/tužbe i zastupanje po ročištu Po važećoj tarifi 27.500 RSD za sastav predloga ili tužbe (550 poena po vrednosti poena od 50 RSD) i 32.500 RSD za svako održano ročište, uz mogućnost dogovora o nižoj ili višoj naknadi u granicama koje dozvoljava tarifa. Kod parničnog razvoda honorar raste sa brojem ročišta i obimom spora. Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata (Advokatska komora Srbije)
Overa punomoćja i, po izboru stranaka, overa sporazuma o deobi imovine kod javnog beležnika Zavisi od vrednosti imovine koja se deli; obračunava se po važećoj javnobeležničkoj tarifi. Javnobeležnička tarifa

Pitanja i odgovori

Koliko traje sporazumni razvod?

Ako su sporazumi potpuni i sud oceni sporazum o vršenju roditeljskog prava kao sporazum u najboljem interesu deteta, postupak se često okonča na jednom ročištu. Ukupno trajanje do pravnosnažnosti ipak zavisi od zauzetosti suda i kompletnosti dokumentacije uz predlog.

Koliko traje razvod po tužbi?

Kada supružnici imaju maloletnu decu, postupak je hitan i prvo ročište održava se u roku od 15 dana od prijema tužbe (čl. 204. Porodičnog zakona), ali ukupno trajanje zavisi od broja ročišta, eventualnog veštačenja i mogućih žalbi, pa se konkretan rok ne može unapred odrediti.

Da li je mirenje obavezna faza kod svakog razvoda?

Kod razvoda po tužbi sud najpre pokušava mirenje, a zatim nagodbu o vršenju roditeljskog prava i imovini. Kod sporazumnog razvoda ta faza se ne sprovodi, jer su se supružnici već saglasili oko razvoda i njegovih posledica.

Da li presuda o razvodu mora da reši i pitanje dece i izdržavanja?

Da. Prema čl. 226. st. 1. i čl. 272. st. 2. Porodičnog zakona, sud je u presudi o razvodu dužan da odluči o vršenju roditeljskog prava i o izdržavanju maloletne dece, čak i kad to stranke izričito ne traže.