Mobing na poslu
Kako da prepoznate i dokažete mobing na poslu i koje pravne korake možete da preduzmete.
Šta da uradite
Mobing se retko dokazuje jednim jasnim dokazom - obično se dokazuje nizom manjih, naizgled nepovezanih postupaka koji tek u celini pokazuju obrazac zlostavljanja. Zato je prvi i najvažniji korak sistematsko, ažurno beleženje: datum, mesto, prisutna lica i tačan opis svakog incidenta, uz čuvanje svake pisane komunikacije koja može biti relevantna.
Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu predviđa dva paralelna puta zaštite. Prvi je zahtev za pokretanje postupka posredovanja kod poslodavca, na koji je poslodavac dužan da u roku od tri dana predloži posredovanje kao način rešavanja spora. Drugi je direktna tužba nadležnom sudu - dostupna odmah, bez prethodnog zahteva kod poslodavca, ako je za zlostavljanje odgovoran sam poslodavac (kao fizičko lice) ili odgovorno lice u pravnom licu. Oba puta su vremenski ograničena istim rokom.
Tužbeni zahtev pred sudom može obuhvatiti utvrđenje da je zlostavljanje učinjeno, zabranu daljeg preduzimanja takvih radnji, nalog za uklanjanje posledica i naknadu materijalne i nematerijalne štete. Koji od ovih zahteva ima smisla postaviti zavisi od toga da li zlostavljanje još traje, da li je radni odnos u međuvremenu prestao, i kakve su posledice po zdravlje i položaj zaposlenog nastupile.
Kada se obratiti advokatu
Zbog kratkog roka od šest meseci i osetljivosti dokazivanja (procena da li ponašanje uopšte ispunjava zakonske elemente zlostavljanja, a ne predstavlja izolovan radni sukob), konsultacija sa advokatom pre podnošenja zahteva kod poslodavca ili tužbe pomaže da se prikupljena dokumentacija pravilno strukturira i da se izabere odgovarajući put zaštite. To je posebno važno kad se zlostavljanje pripisuje samom poslodavcu ili licu na rukovodećoj poziciji, jer se tada bira i drugačiji procesni put.
Izvori
- Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata („Sl. glasnik RS“, br. 43/2023), tar. br. 13 i 14
- Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata, prečišćen tekst („Sl. glasnik RS“, br. 43/2023 i 56/2025) (paragraf.rs)
- Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu („Sl. glasnik RS“, br. 36/2010), čl. 6, 14, 15 i 29
Šta da uradite
- Vodite pisanu evidenciju svakog incidenta - datum, mesto, prisutna lica, tačan opis postupka i, ako je moguće, sačuvajte pisane tragove (mejlove, poruke, snimke sastanaka ako je njihovo pravljenje dozvoljeno).
- Proverite da li postoje kolege ili druga lica koja su bila svedoci ponašanja koje smatrate zlostavljanjem - njihova saznanja mogu biti bitan dokaz.
- Podnesite pisani zahtev za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja kod poslodavca - poslodavac je dužan da u roku od tri dana od prijema zahteva predloži posredovanje kao način rešavanja spora.
- Ako je za zlostavljanje tereti sam poslodavac (kao fizičko lice) ili odgovorno lice u pravnom licu, zahtev za posredovanje kod poslodavca nije preduslov - možete se direktno obratiti nadležnom sudu tužbom, do isteka istog roka od šest meseci.
- Imajte u vidu da tužbom možete tražiti da sud utvrdi da je zlostavljanje učinjeno, da zabrani dalje preduzimanje takvih radnji, da naloži uklanjanje posledica i da dosudi naknadu materijalne i nematerijalne štete.
Šta ovo košta
Postupak posredovanja kod poslodavca je, po pravilu, bez direktnog troška za zaposlenog. Sudski postupak podrazumeva eventualnu sudsku taksu (zavisno od prirode tužbenog zahteva) i advokatsku nagradu ako se angažuje advokat - konkretan obračun zavisi od toga da li se traži samo utvrđenje/zabrana ili i novčana naknada štete. Detaljnije na stranici o troškovima radnog spora.
Osnov za advokatsku nagradu: Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata, tar. br. 14 (spor o zaštiti od zlostavljanja na radu - zahtev za utvrđenje zlostavljanja i zabranu daljih radnji je neprocenjiv), dok se zahtev za naknadu štete tretira kao procenjiv (tar. br. 13).
Pitanja i odgovori
Šta se pravno smatra mobingom?
Zlostavljanje na radu (mobing) je svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom ili grupi zaposlenih koje se ponavlja, a ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos (čl. 6. Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu). Pošto definicija zahteva ponašanje koje se ponavlja, pojedinačan, izolovan sukob se po pravilu ne kvalifikuje kao mobing.
Kome prvo prijaviti mobing - poslodavcu ili sudu?
Zakon predviđa oba puta. Redovan tok je zahtev za posredovanje kod poslodavca, na koji je poslodavac dužan da odgovori predlogom posredovanja u roku od tri dana. Ako je za zlostavljanje odgovoran sam poslodavac (fizičko lice) ili odgovorno lice kod poslodavca, zaposleni se, bez prethodnog zahteva kod poslodavca, može odmah obratiti sudu - u oba slučaja u istom roku od šest meseci.
Kako se dokazuje mobing kad nema pisanih tragova?
Sistematsko, pravovremeno beleženje datuma i opisa svakog incidenta, uz iskaze kolega koji su bili prisutni, u praksi su najčešći dokazi kad ne postoji pisana prepiska. Što se evidencija vodi doslednije i bliže vremenu kad se incident dogodio, to je dokazna vrednost veća.
Da li mogu da tražim otkaz zbog mobinga i naknadu štete istovremeno?
Tužba za zaštitu od zlostavljanja i eventualni spor oko prestanka radnog odnosa su odvojena pravna pitanja koja se mogu, zavisno od okolnosti, voditi paralelno ili kombinovano u istom postupku - konkretno postavljanje zahteva zavisi od toga da li je i kako radni odnos prestao, pa je to pitanje za individualnu procenu.