Porodični zakon ukratko: brak, razvod, deca, alimentacija, imovina
Porodični zakon Srbije: šta uređuje, važeći tekst i brojevi Sl. glasnika, razvod braka, vršenje roditeljskog prava, izdržavanje, zajednička imovina i rokovi.
Šta uređuje Porodični zakon i na koga se primenjuje
Porodični zakon je osnovni propis porodičnog prava u Srbiji. Uređuje brak i odnose u braku, odnose u vanbračnoj zajednici, odnose deteta i roditelja, usvojenje, hraniteljstvo, starateljstvo, izdržavanje, imovinske odnose u porodici, zaštitu od nasilja u porodici, postupke u vezi sa porodičnim odnosima i lično ime.
Primenjuje se na supružnike i vanbračne partnere, roditelje i decu, usvojitelje, hranitelje i staratelje, kao i na druge srodnike kada je reč o izdržavanju. Zakon polazi od nekoliko načela: porodica uživa posebnu zaštitu države, interes deteta je prvenstveno merilo u svim aktivnostima koje se tiču deteta, supružnici su ravnopravni, a nasilje u porodici je zabranjeno. Sud u ovim stvarima tesno sarađuje sa organom starateljstva, odnosno centrom za socijalni rad.
Zvanični citat: Porodični zakon („Sl. glasnik RS“, br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon, 6/2015 i 109/2025 - dr. zakon). Zakon se primenjuje od 1. jula 2005. Poslednja neposredna izmena objavljena je u broju 6/2015 i stupila je na snagu narednog dana od objavljivanja. Zakon o matičnom registru (br. 109/2025) kao drugi zakon propisuje da čl. 303. st. 2. i 3. Porodičnog zakona prestaju da važe danom početka primene tog zakona, 12. decembra 2028. Ona je uskladila zakon sa javnim beležništvom: izjava o priznanju očinstva može se dati i pred javnim beležnikom (čl. 51), sporazumi o zakonskom izdržavanju zaključuju se kao javnobeležnički zapis (čl. 161), a sporazum o deobi zajedničke imovine i bračni ugovor u obliku javnobeležnički potvrđene (solemnizovane) isprave (čl. 179, 188 i 189).
Kako je zakon strukturisan
Zakon ima preko 360 članova u dvanaest delova:
- Prvi deo: Osnovne odredbe
- Drugi deo: Brak (sklapanje, ništavost i rušljivost, prestanak, razvod)
- Treći deo: Odnosi deteta i roditelja (materinstvo i očinstvo, prava deteta, roditeljsko pravo, lišenje roditeljskog prava)
- Četvrti deo: Usvojenje
- Peti deo: Hraniteljstvo
- Šesti deo: Starateljstvo
- Sedmi deo: Izdržavanje
- Osmi deo: Imovinski odnosi (supružnika, vanbračnih partnera, deteta i roditelja)
- Deveti deo: Zaštita od nasilja u porodici
- Deseti deo: Postupci u vezi sa porodičnim odnosima
- Jedanaesti deo: Lično ime
- Dvanaesti deo: Prelazne i završne odredbe
Odredbe Porodičnog zakona koje se najčešće traže
Razvod braka (čl. 40 i 41). Sporazumni razvod traži potpun sporazum o deci i imovini. Kod razvoda po tužbi sud ne utvrđuje krivicu, već da li su odnosi ozbiljno i trajno poremećeni.
Pravo deteta da živi sa roditeljima i da održava lične odnose (čl. 60 i 61). Dete održava lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi. To pravo može ograničiti samo sud, kada je to u interesu deteta.
Zajedničko i samostalno vršenje roditeljskog prava (čl. 75-78). Roditelji koji ne žive zajedno mogu vršiti roditeljsko pravo zajednički ako zaključe sporazum koji sud odobri. Inače ga samostalno vrši jedan roditelj, a drugi plaća izdržavanje, održava lične odnose sa detetom i odlučuje o bitnim pitanjima iz života deteta.
Mišljenje deteta (čl. 65). Mišljenju deteta posvećuje se dužna pažnja, u skladu sa njegovim godinama i zrelošću.
Izdržavanje deteta (čl. 154, 155, 160 i 162). Visina zavisi od potreba deteta i mogućnosti roditelja. Pravo na izdržavanje određeno zakonom ne zastareva, ali pojedinačni dospeli iznosi zastarevaju po opštim pravilima Zakona o obligacionim odnosima.
Izdržavanje supružnika (čl. 151 i 163). Pripada supružniku koji nema dovoljno sredstava, a nesposoban je za rad ili je nezaposlen, osim ako bi to predstavljalo očiglednu nepravdu za drugog supružnika.
Zajednička imovina i deoba (čl. 171-180). Deobom se utvrđuje udeo svakog supružnika. Pri utvrđivanju većeg udela uzimaju se u obzir prihodi, vođenje domaćinstva, staranje o deci i o imovini.
Bračni ugovor (čl. 188). Supružnici ili budući supružnici mogu ugovorom isključiti zakonski režim zajedničke imovine. Ugovor se zaključuje u obliku javnobeležnički potvrđene isprave, a ako se odnosi na nepokretnosti upisuje se u javni registar.
Nasilje u porodici (čl. 197-200). Nasilje je ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana.
Posebna pravila postupka (čl. 201-208 i 230). Postupci koji se tiču deteta su hitni i po pravilu se sprovode na najviše dva ročišta. Tužba se ne dostavlja na odgovor. U bračnom sporu po tužbi redovno se sprovodi posredovanje, osim u zakonom predviđenim izuzecima, na primer kada jedan supružnik na njega ne pristane.
Gde pročitati zvanični tekst
Zvanični prečišćeni tekst dostupan je u Pravno-informacionom sistemu Republike Srbije: Porodični zakon na pravno-informacioni-sistem.rs. Porodični zakon daje okvir, a ishod u konkretnom predmetu zavisi od okolnosti porodice i procene organa starateljstva. Zbog toga se iz samog teksta zakona ne može pouzdano izračunati ni iznos izdržavanja ni model viđanja deteta.
Izvori
- Porodični zakon („Sl. glasnik RS“, br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon, 6/2015 i 109/2025 - dr. zakon), čl. 4, 51, 161, 179, 188 i 189
- Zakon o nasleđivanju („Sl. glasnik RS“, br. 46/95, 101/2003 - odluka USRS i 6/2015), čl. 8
- Predlog zakona o izmenama i dopunama Porodičnog zakona (2015), sa obrazloženjem
Šta da uradite
- Brak ne može sklopiti lice mlađe od 18 godina; sud može iz opravdanih razloga dozvoliti brak maloletniku sa navršenih 16 godina (čl. 23).
- Dete sa navršenih 10 godina može slobodno i neposredno izraziti mišljenje u svakom postupku u kome se odlučuje o njegovim pravima (čl. 65), a sa navršenih 15 godina može odlučiti sa kojim će roditeljem živeti (čl. 60).
- Punoletno dete koje se redovno školuje izdržava se najkasnije do navršene 26. godine (čl. 155).
- Kada se izdržavanje određuje u procentu, po pravilu iznosi između 15% i 50% redovnih mesečnih primanja dužnika, umanjenih za poreze i doprinose (čl. 162).
- Izdržavanje supružnika posle prestanka braka ne može trajati duže od pet godina, osim izuzetno (čl. 163).
- Majka može tužiti radi utvrđivanja očinstva u roku od godinu dana od saznanja da muškarac nije priznao očinstvo, a najkasnije 10 godina od rođenja deteta; dete može tužiti bez obzira na rok (čl. 251). Slični rokovi važe za osporavanje očinstva (čl. 252).
- U postupcima koji se odnose na dete prvo ročište se zakazuje tako da se održi u roku od 15 dana od prijema tužbe, a drugostepeni sud odlučuje u roku od 30 dana od dostavljanja žalbe (čl. 204).
- U sporu za zaštitu od nasilja u porodici prvo ročište se održava u roku od osam dana od prijema tužbe, a drugostepeni sud odlučuje u roku od 15 dana (čl. 285).
- Bračni ugovor i sporazum o zakonskom izdržavanju zaključuju se kod javnog beležnika (čl. 188 i 161).
Pitanja i odgovori
Kako se po Porodičnom zakonu razvodi brak?
Na dva načina. Sporazumno, kada supružnici zaključe pisani sporazum o razvodu, koji obavezno sadrži i sporazum o vršenju roditeljskog prava i o deobi zajedničke imovine (čl. 40). Ili po tužbi jednog supružnika, ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili se zajednica života objektivno ne može ostvarivati (čl. 41). U oba slučaja o razvodu odlučuje sud.
Kolika je alimentacija po zakonu?
Zakon ne propisuje fiksni iznos. Izdržavanje se određuje prema potrebama deteta i mogućnostima roditelja, uz vođenje računa o minimalnoj sumi izdržavanja (čl. 160). Može se tražiti u fiksnom mesečnom iznosu ili u procentu, koji je po pravilu između 15% i 50% redovnih mesečnih primanja dužnika (čl. 162). Iznos se može povećati ili smanjiti kada se promene okolnosti (čl. 164).
Do kada roditelj plaća izdržavanje deteta?
Do punoletstva, a posle toga ako se dete redovno školuje, srazmerno mogućnostima roditelja i najkasnije do navršene 26. godine. Punoletno dete koje je nesposobno za rad i nema dovoljno sredstava izdržava se dok takvo stanje traje (čl. 154 i 155).
Šta je zajednička imovina supružnika i kako se deli?
Zajednička je imovina koju su supružnici stekli radom u toku trajanja zajednice života u braku (čl. 171). Imovina stečena pre braka, nasleđem ili poklonom je posebna imovina. Ako se supružnici ne sporazumeju, deobu vrši sud, a pretpostavlja se da su udeli jednaki; veći udeo se mora dokazati (čl. 180). Ista pravila shodno važe za vanbračne partnere (čl. 191).
Da li vanbračna zajednica ima ista prava kao brak?
Vanbračna zajednica je trajnija zajednica života žene i muškarca između kojih nema bračnih smetnji (čl. 4). Vanbračni partneri imaju prava i dužnosti supružnika pod uslovima iz zakona, pre svega u pogledu izdržavanja i zajedničke imovine. Nasleđivanje uređuje Zakon o nasleđivanju, koji među zakonskim naslednicima navodi bračnog druga, ali ne i vanbračnog partnera (čl. 8). Vanbračni partner zato može naslediti samo na osnovu testamenta.
Koje mere zaštite od nasilja u porodici predviđa Porodični zakon?
Sud može odrediti jednu ili više mera: nalog za iseljenje iz porodičnog stana ili kuće i nalog za useljenje, bez obzira na pravo svojine ili zakupa, zabranu približavanja na određenoj udaljenosti, zabranu pristupa u prostor oko mesta stanovanja ili rada i zabranu daljeg uznemiravanja (čl. 198). Mera se može produžavati dok ne prestanu razlozi zbog kojih je određena (čl. 199). Hitne policijske mere uređuje poseban Zakon o sprečavanju nasilja u porodici.