Postupak stečaja privrednog društva
Ko može da pokrene stečaj, uloga stečajnog upravnika i tok postupka pred privrednim sudom.
Tok postupka
Stečaj je sudski postupak koji nastupa kada privredno društvo postane nesposobno za plaćanje (insolventno) - za razliku od likvidacije, koju članovi dobrovoljno pokreću dok je društvo još u mogućnosti da izmiri sve svoje obaveze. Postupak je uređen Zakonom o stečaju i vodi se pred privrednim sudom, a ne administrativno pred Agencijom za privredne registre.
Predlog za pokretanje stečajnog postupka mogu podneti poverilac, dužnik ili likvidacioni upravnik. Poverilac to čini kad učini verovatnim postojanje svog potraživanja i nekog od stečajnih razloga na strani dužnika - najčešće trajnije nesposobnosti plaćanja (dužnik ne izmiruje dospele obaveze duži period, odnosno obustavlja sva plaćanja), ređe preteće nesposobnosti plaćanja ili prezaduženosti (obaveze premašuju imovinu). Dužnik predlog podnosi kad postoji neki od stečajnih razloga, a Zakon o stečaju mu ne propisuje rok u danima. Likvidacioni upravnik je, za razliku od poverioca, dužan da predlog podnese u roku od 15 dana od sastavljanja početnog likvidacionog bilansa ili izveštaja iz kog se vidi prezaduženost (čl. 539. Zakona o privrednim društvima).
Po prijemu predloga sledi prethodni stečajni postupak, u kome sud proverava da li stečajni razlog zaista postoji, po potrebi imenuje privremenog stečajnog upravnika i može ograničiti raspolaganje imovinom dužnika radi njenog očuvanja. Podnosilac predloga u ovoj fazi uplaćuje predujam za troškove postupka, čija je visina propisana u zavisnosti od veličine dužnika. Ako sud utvrdi postojanje stečajnog razloga, donosi rešenje o otvaranju stečajnog postupka, imenuje stečajnog upravnika i objavljuje oglas - od tog trenutka počinju da teku rokovi za prijavu potraživanja poverilaca.
Stečajni upravnik preuzima upravljanje imovinom i poslovanjem dužnika, sastavlja popis imovine i izveštaj o ekonomsko-finansijskom položaju dužnika, i ispituje prijavljena potraživanja poverilaca. Na prvoj skupštini poverilaca (ili ranije, kroz unapred pripremljeni plan reorganizacije koji dužnik podnosi uz sam predlog) odlučuje se da li se postupak dalje vodi kao bankrotstvo - prodaja celokupne imovine i namirenje poverilaca iz dobijenih sredstava, nakon čega dužnik prestaje da postoji - ili kao reorganizacija, u kojoj dužnik nastavlja da posluje po planu koji menja uslove i dinamiku izmirenja obaveza prema poveriocima. Postupak se zaključuje kad se okonča unovčenje i podela imovine, odnosno kad se sprovede plan reorganizacije.
Nadležnost
Stečajni postupak vodi privredni sud nadležan prema sedištu dužnika. Postupkom rukovodi stečajni sudija, koji donosi ključne odluke (otvaranje postupka, imenovanje i razrešenje stečajnog upravnika, odlučivanje o osporenim pitanjima), dok stečajni upravnik svakodnevno upravlja imovinom i poslovanjem dužnika pod nadzorom suda. Skupština poverilaca i odbor poverilaca (ako je obrazovan) učestvuju u odlučivanju o toku postupka, pre svega o izboru između bankrotstva i reorganizacije.
Van samog stečajnog postupka, stručni nadzor nad radom stečajnih upravnika sprovodi Agencija za licenciranje stečajnih upravnika (ALSU), koja izdaje i oduzima licence i vodi imenik stečajnih upravnika. Agencija za privredne registre (APR) vodi evidenciju o pokrenutim i okončanim stečajnim postupcima i sprovodi brisanje stečajnog dužnika iz registra pošto se postupak bankrotstvom zaključi. Sporovi o osporenim potraživanjima koji ne budu rešeni u samom stečajnom postupku po pravilu se rešavaju u posebnoj parnici pred istim ili drugim nadležnim sudom, u zavisnosti od vrednosti i prirode spora.
Izvori
Šta da uradite
-
1
Predlog za pokretanje stečajnog postupka
Rok: Poverilac predlog podnosi kad učini verovatnim postojanje potraživanja i stečajnog razloga; dužnik podnosi predlog kad postoji neki od stečajnih razloga (čl. 55. st. 3), a Zakon o stečaju mu ne propisuje rok u danima; likvidacioni upravnik je dužan da predlog podnese u roku od 15 dana od sastavljanja početnog likvidacionog bilansa ili izveštaja iz kog se vidi prezaduženost (čl. 539. Zakona o privrednim društvima)
Predlog podnosi poverilac, dužnik ili likvidacioni upravnik nadležnom privrednom sudu, uz dokaze o postojanju bar jednog stečajnog razloga: trajnije nesposobnosti plaćanja, preteće nesposobnosti plaćanja, prezaduženosti ili nepostupanja po usvojenom planu reorganizacije.
-
2
Prethodni stečajni postupak i uplata predujma
Rok: Po pravilu do 30 dana od podnošenja predloga
Sud proverava postojanje stečajnog razloga, po potrebi imenuje privremenog stečajnog upravnika i može odrediti mere za očuvanje imovine dužnika. Podnosilac predloga uplaćuje predujam za troškove postupka čija visina zavisi od veličine dužnika (mikro, malo, srednje ili veliko pravno lice).
-
3
Otvaranje stečajnog postupka i imenovanje stečajnog upravnika
Rok: Sud po pravilu odlučuje o predlogu u roku od 30 dana od njegovog podnošenja
Rešenje o otvaranju stečaja objavljuje se na oglasnoj tabli suda i u Službenom glasniku; danom isticanja na oglasnoj tabli počinju da teku rokovi u postupku. Sud imenuje stečajnog upravnika sa liste licenciranih upravnika, po pravilu metodom slučajnog izbora.
-
4
Prijava potraživanja poverilaca
Rok: U roku određenom rešenjem o otvaranju stečaja, koji ne može biti kraći od 30 ni duži od 120 dana od objavljivanja oglasa (čl. 70)
Potraživanja koja poverioci ne prijave u ovom roku se po pravilu prekludiraju (gase za potrebe ovog postupka), osim izuzetaka predviđenih zakonom.
-
5
Prva skupština poverilaca
Rok: Najkasnije u roku od 40 dana od dana otvaranja stečaja (čl. 36. st. 2)
Skupština poverilaca (i odbor poverilaca, ako je obrazovan) odlučuje o daljem toku postupka - nastavku kao bankrotstvo ili kao reorganizacija po planu.
-
6
Ispitno ročište i utvrđivanje potraživanja
Rok: Ne ranije od 30 ni kasnije od 60 dana po isteku roka za prijavu potraživanja (čl. 72. st. 2)
Stečajni upravnik i poverioci mogu osporiti prijavljena potraživanja drugih poverilaca; o osporenim potraživanjima se, ako spor ne bude rešen u stečajnom postupku, dalje odlučuje u parnici.
-
7
Unovčenje imovine i namirenje poverilaca (bankrotstvo) ili sprovođenje plana (reorganizacija)
Rok: Zavisi od obima imovine i usvojenog plana unovčenja, odnosno od dinamike izvršenja plana reorganizacije
Kod bankrotstva stečajni upravnik prodaje imovinu dužnika (javnim nadmetanjem, prikupljanjem ponuda ili neposrednom pogodbom) i namiruje poverioce po redu prvenstva. Kod reorganizacije dužnik nastavlja poslovanje po planu koji menja uslove i dinamiku izmirenja obaveza prema poveriocima.
-
8
Zaključenje stečajnog postupka
Rok: Po okončanju unovčenja imovine i podele sredstava poveriocima, odnosno po izvršenju plana reorganizacije
Kod bankrotstva se rešenje o zaključenju postupka dostavlja Agenciji za privredne registre radi brisanja stečajnog dužnika iz registra, čime prestaje da postoji kao pravno lice. Kod uspešno sprovedene reorganizacije dužnik nastavlja da posluje.
Potrebna dokumentacija
- Predlog za pokretanje stečajnog postupka sa dokazima o postojanju stečajnog razloga
- Dokaz o uplati predujma za troškove postupka
- Finansijski izveštaji dužnika (bilans stanja, bilans uspeha) za utvrđivanje prezaduženosti i nesposobnosti plaćanja
- Spisak imovine i obaveza dužnika
- Prijave potraživanja poverilaca sa dokazima o osnovu i visini duga
- Izveštaj stečajnog upravnika o ekonomsko-finansijskom položaju dužnika
- Plan reorganizacije, ako se postupak vodi tim putem
- Dodatna dokumentacija, ako je nadležni privredni sud u konkretnom slučaju traži (na primer potvrda NBS-a o računima ili izvod iz katastra za nepokretnosti)
Nadležnost
Stečajni postupak vodi privredni sud nadležan prema sedištu dužnika (a u prekograničnim slučajevima prema mestu gde se nalazi glavni centar interesa dužnika). Postupkom rukovodi stečajni sudija, dok stečajni upravnik upravlja imovinom i poslovanjem dužnika, uz učešće skupštine poverilaca i odbora poverilaca (ako je obrazovan). Stručni nadzor nad radom stečajnih upravnika sprovodi Agencija za licenciranje stečajnih upravnika (ALSU), a Agencija za privredne registre (APR) vodi evidenciju stečajnih postupaka i sprovodi brisanje dužnika iz registra po okončanju bankrotstva.
Šta ovo košta
| Stavka | Iznos | Osnov |
|---|---|---|
| Predujam za pokretanje stečajnog postupka (troškovi prethodnog postupka) | Određuje sud, a ne može biti veći od 50.000 RSD za mikro, 200.000 RSD za mala, 600.000 RSD za srednja i 1.000.000 RSD za velika pravna lica; uplaćuje se u roku od pet dana od naloga suda | Zakon o stečaju, čl. 59 |
| Nagrada i naknada troškova stečajnog upravnika | Određuje stečajni sudija tokom i na kraju postupka, prema propisanim kriterijumima; visina zavisi od vrednosti stečajne mase i faze postupka | Zakon o stečaju (čl. 34) i Pravilnik o osnovama i merilima za određivanje nagrade za rad i naknade troškova stečajnih upravnika ('Sl. glasnik RS', br. 1/2011 i 10/2012) |
| Troškovi objavljivanja oglasa i drugi sudski troškovi tokom postupka | Zavisi od obima postupka, broja poverilaca i vrste imovine | Zakon o stečaju |
| Advokatski honorar za zastupanje poverioca ili dužnika u stečajnom postupku | U praksi se najčešće ugovara paušalno ili po Advokatskoj tarifi, u zavisnosti od vrednosti potraživanja i obima zastupanja; obračun po tarifi ide množenjem broja poena vrednošću poena (50 RSD od jula 2025) | Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata (Advokatska komora Srbije) i/ili poseban ugovor o paušalnoj naknadi sa strankom |
Pitanja i odgovori
Ko može da pokrene stečajni postupak?
Predlog podnosi poverilac, dužnik ili likvidacioni upravnik nadležnom privrednom sudu. Poverilac to čini kad učini verovatnim postojanje svog potraživanja i stečajnog razloga na strani dužnika - po pravilu trajnije nesposobnosti plaćanja. Dužnik podnosi predlog kad postoji neki od stečajnih razloga, a Zakon o stečaju mu ne propisuje rok u danima (čl. 55. st. 3). Likvidacioni upravnik je, po Zakonu o privrednim društvima, dužan da predlog podnese u roku od 15 dana od sastavljanja početnog likvidacionog bilansa ili izveštaja iz kog se vidi da imovina nije dovoljna za namirenje poverilaca (čl. 539).
Koja je razlika između bankrotstva i reorganizacije?
Bankrotstvo podrazumeva prodaju (unovčenje) celokupne imovine dužnika i namirenje poverilaca iz dobijenih sredstava, nakon čega dužnik prestaje da postoji kao pravno lice. Reorganizacija je alternativa u kojoj dužnik nastavlja da posluje po planu koji menja uslove i dinamiku izmirenja obaveza prema poveriocima. O tome da li se postupak vodi kao bankrotstvo ili reorganizacija odlučuju poverioci, po pravilu na prvoj skupštini poverilaca ili unapred, kroz unapred pripremljeni plan reorganizacije koji dužnik podnosi uz sam predlog.
Koliko dugo traje stečajni postupak?
Prema objavljenim podacima o okončanim postupcima pred privrednim sudovima, prosečno trajanje je oko dve godine i deset meseci, ali pojedini postupci - naročito nad društvenom imovinom ili sa spornom imovinom - traju znatno duže, u pojedinim slučajevima i po više godina. Pojedine faze imaju orijentacione zakonske rokove (na primer, prethodni postupak po pravilu traje do 30 dana), ali ukupno trajanje najviše zavisi od obima imovine, broja poverilaca i eventualnih sporova oko prijavljenih potraživanja.
Da li likvidacija može da pređe u stečaj?
Da. Ako likvidacioni upravnik tokom dobrovoljne likvidacije utvrdi da imovina društva nije dovoljna za namirenje svih prijavljenih potraživanja poverilaca, dužan je da predlog za pokretanje stečajnog postupka podnese u roku od 15 dana od sastavljanja početnog likvidacionog bilansa, odnosno izveštaja (čl. 539. Zakona o privrednim društvima). Administrativni postupak likvidacije pred APR-om se u tom slučaju prekida, a predmet dalje ide kao sudski stečajni postupak pred privrednim sudom.